Čapljina

   

Čapljina
Grad
Panorama Čapljine
Zastava Grb
Službeni naziv: Općina Čapljina
Država	Bosna i Hercegovina
entitet	Federacija BiH
Kanton	Hercegovačko-neretvanski
Općina	Čapljina
Koordinate	43°06′S 17°42′I
Površina
- Općina	256 km²
Stanovništvo
- Općina	27 882 (1991)
- Procjena	23 251 (2009 )
Gradonačelnik	Smiljan Vidić (HDZ BiH)
Vremenska zona	Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj	88 300
Pozivni broj	(+387) 36
Čapljina u BiH
Web stranica: Općina Čapljina

Čapljina je grad i središte istoimene općine u jugozapadnoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina, sa oko 6.200 stanovnika u gradu, odnosno oko 26.000 stanovnika u općini (1991). Nalazi se u dolini rijeke Neretve, na važnoj raskrsnici puteva sa sjevera na jug.

Historija

Prvi stanovnici ovog područja, kako je zabilježeno na drevnim grčkim, a kasnije i rimskim kartama su starosjedilački ilirski narodi, među kojim su zasigurno najuticajniji bili Ardijejci, koji će negde u 3 vijeku prije nove ere formirati i jedno od tada najjačih i najuticajnijih kraljevstava na Balkanu, ilirsko kraljevstvo Ardijeja ili Ardijejaca. Kada je u pitanju etimologija naziva grada, Čapljina, zanimljiva je podudarnost sa latinskom riječi "Ardea", što doslovno znači "Čaplja", a što opet konicidira za nazivom najuticajnijeg ilirskog naroda na tom području, Ardijejaca (izvorno zapisano kao Ardiaei), koji je nastanjivao upravo šire područje Čapljine i doline rijeke Neretve.To otvara mogućnost da su Slaveni dolaskom na to područje preuzeli naziv od Ilira ili Rimljana,a zatim ga preveli na svov jezik. Naravno, to je samo jedna od više mogućih intepretacija koja otvara mnoga druga pitanja na polju etno-jezičkog istraživanja.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Čapljina imala je 27.882 stanovnika, raspoređenih u 32 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Čapljina, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Čapljina

Stanovništvo općine Čapljina
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Hrvati	14.969 (53,68%)	13.931 (53,51%)	12.603 (53,72%)
Bošnjaci	7.672 (27,51%)	6.830 (26,23%)	6.781 (28,90%)
Srbi	3.753 (13,46%)	3.467 (13,31%)	3.672 (15,65%)
Jugoslaveni	1.047 (3,75%)	1.566 (6,01%)	193 (0,82%)
ostali i nepoznato	441 (1,58%)	238 (0,91%)	210 (0,89%)
ukupno	27.882	26.032	23.459

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Čapljina

Čapljina
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Hrvati	3.067 (41,11%)	2.542 (41,05%)	1.854 (39,89%)
Bošnjaci	2.191 (29,37%)	1.661 (26,82%)	1.605 (34,53%)
Srbi	1.267 (16,98%)	896 (14,47%)	945 (20,33%)
Jugoslaveni	707 (9,47%)	955 (15,42%)	125 (2,68%)
ostali i nepoznato	229 (3,07%)	137 (2,21%)	118 (2,53%)
ukupno	7.461	6.191	4.647

Sport

U Čapljini postoji dugogodišnja sportska tradicija, pogotovo u nogometu, košarci, rukometu, boćanju i odbojci.

HNK Čapljina je u bivšoj Jugoslaviji egzistirao pod nazivom Borac, a danas je profesionalni nogometni klub u sklopu kojeg postoji i Škola nogometa Zlatka Vukasa Križanovića. Poznata imena iz Čapljine koja su ugradila sebe u razvoj nogometa su: Kana Čolić, Zlatan Vego, Ilija Ivanković, Dadi Mulalić, Zara Zurovac, Milivoje Draško, Seno Elezović, Velija Kudra, Halid itd. Seniorski tim se takmiči u Drugoj ligi Federacije BiH-Jug, a u Prvoj ligi se takmiče timovi kadeta i juniora. Navijači Čapljine se zovu Patrioti, a stadion se zove Bjelave.