Čapljina
| Čapljina | |||
 Panorama Čapljine |
|||
| Grb | Položaj | ||
|---|---|---|---|
|
|||
| Osnovne informacije | |||
| Entitet: | FBiH | ||
| Kanton: | Hercegovačko-neretvanski | ||
| Općina: | Čapljina | ||
| Stanovništvo: | 27.882 popis (1991) | ||
| Stanovništvo: | 23.251 procjena (2009 [1]) | ||
| Pozivni broj: | (+387) 36 | ||
| Poštanski broj: | 88 300 | ||
| Administracija | |||
| Načelnik: | Smiljan Vidić[2] (HDZ) | ||
Čapljina je grad i središte istoimene općine u jugozapadnoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina, sa oko 6.200 stanovnika u gradu, odnosno oko 26.000 stanovnika u općini (1991). Nalazi se u dolini rijeke Neretve, na važnoj raskrsnici puteva sa sjevera na jug.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Prvi stanovnici ovog područja, kako je zabilježeno na drevnim grčkim, a kasnije i rimskim kartama su starosjedilački ilirski narodi, među kojim su zasigurno najuticajniji bili Ardijejci, koji će negde u 3 vijeku prije nove ere formirati i jedno od tada najjačih i najuticajnijih kraljevstava na Balkanu, ilirsko kraljevstvo Ardijeja ili Ardijejaca. Kada je u pitanju etimologija naziva grada, Čapljina, zanimljiva je podudarnost sa latinskom riječi "Ardea", što doslovno znači "Čaplja", a što opet konicidira za nazivom najuticajnijeg ilirskog naroda na tom području, Ardijejaca (izvorno zapisano kao Ardiaei), koji je nastanjivao upravo šire područje Čapljine i doline rijeke Neretve.To otvara mogućnost da su Slaveni dolaskom na to područje preuzeli naziv od Ilira ili Rimljana,a zatim ga preveli na svov jezik. Naravno, to je samo jedna od više mogućih intepretacija koja otvara mnoga druga pitanja na polju etno-jezičkog istraživanja.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Čapljina imala je 27.882 stanovnika, raspoređenih u 32 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Čapljina, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Čapljina
| Stanovništvo općine Čapljina | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 14.969 (53,68%) | 13.931 (53,51%) | 12.603 (53,72%) | |||
| Bošnjaci | 7.672 (27,51%) | 6.830 (26,23%) | 6.781 (28,90%) | |||
| Srbi | 3.753 (13,46%) | 3.467 (13,31%) | 3.672 (15,65%) | |||
| Jugoslaveni | 1.047 (3,75%) | 1.566 (6,01%) | 193 (0,82%) | |||
| ostali i nepoznato | 441 (1,58%) | 238 (0,91%) | 210 (0,89%) | |||
| ukupno | 27.882 | 26.032 | 23.459 | |||
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Čapljina
| Čapljina | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 3.067 (41,11%) | 2.542 (41,05%) | 1.854 (39,89%) | |||
| Bošnjaci | 2.191 (29,37%) | 1.661 (26,82%) | 1.605 (34,53%) | |||
| Srbi | 1.267 (16,98%) | 896 (14,47%) | 945 (20,33%) | |||
| Jugoslaveni | 707 (9,47%) | 955 (15,42%) | 125 (2,68%) | |||
| ostali i nepoznato | 229 (3,07%) | 137 (2,21%) | 118 (2,53%) | |||
| ukupno | 7.461 | 6.191 | 4.647 | |||
[uredi] Sport
U Čapljini postoji dugogodišnja sportska tradicija, pogotovo u nogometu, košarci, rukometu, boćanju i odbojci.
HNK Čapljina je u bivšoj Jugoslaviji egzistirao pod nazivom Borac, a danas je profesionalni nogometni klub u sklopu kojeg postoji i Škola nogometa Zlatka Vukasa Križanovića. Poznata imena iz Čapljine koja su ugradila sebe u razvoj nogometa su: Kana Čolić, Zlatan Vego, Ilija Ivanković, Dadi Mulalić, Zara Zurovac, Milivoje Draško, Seno Elezović, Velija Kudra, Halid itd. Seniorski tim se takmiči u Drugoj ligi Federacije BiH-Jug, a u Prvoj ligi se takmiče timovi kadeta i juniora. Navijači Čapljine se zovu Patrioti, a stadion se zove Bjelave.
[uredi] Reference
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
