Štuka
| Evropska štuka | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Razred | Actinopterygii |
| Nadred | Protacanthopterygii |
| Red | Esociformes |
| Porodica | Esocidae |
| Rod | Esox |
| Vrsta | E. lucius |
| Dvojno ime | |
| Esox lucius Linné, 1758. | |
Štuka (Esox lucius) je riba iz porodice Esocidae. Ima vretenasto tijelo i veliki je grabežljivac. To njeno vretenasto tijelo završava karakterističnom glavom, širokom i spljoštenom, u obliku pačijeg kljuna. Vilica joj je opremljena sa oko 700 zuba, nagnutih prema unutra. Oči, smještene na vrhu glave, omogućavaju joj široko vidno polje. Leđna peraja, položena na vrhu zadnjeg dijela tijela, služi joj za snažan zalet kad odluči napasti plijen.
Pore na glavi, smještene na obje donje čeljusti povezane s bočnom linijom, omogućuju štuki da osjeti i najmanju vibraciju sa velike daljine.
Boje njenog tijela pogodne su za savršenu kamuflažu: leđa, tamno zelene boje koja ide do crne, prošarana svjetlijim trakama, dok su bokovi zelenkasti, a trbuh bijel.
Stanište i ponašanje[uredi | uredi izvor]
Iako je možemo naći u skoro svim tipovima voda, od ušća do malih rijeka, štuka ipak najviše voli mirne vode[1], spore tekućice bogate vodenom vegetacijom i pune raznih prepreka, potopljenih stabala, nasutog kamenja, korijenja… gdje se ona može skrivati i proći nezapažena. Ona je samotnjak i oštro brani svoju teritoriju protiv svih uljeza, čak i kad su njene vrste.
Štuka se ne udaljava previše u potrazi za hranom. Ona je lovac u zasjedi, sposobna satima stajati nepomično, glave položene niže od ostatka tijela, jedva mičući trbušnom perajom. Kad je u vodoravnom položaju, nimalo agresivnog izgleda, to je znak da je probavljanje završeno. Ali kad joj je glava usmjerena prema gore, spremna je na skok i to je znak za opći bijeg ostalim ribama!
Način hranjenja[uredi | uredi izvor]
Odmah po rođenju, mlađ se hrani planktonom i insektima. Brzo rastu, u samo šest hefti narastu 6 do 8 cm. Nakon što dosegnu tu veličinu, zanima ih samo riba. U pravilu, štuka napada samo bolesne, ranjene i spore ribe, ali kad se ukaže prilika, baca se i na žabe i glodare.
Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]
Zavisno o regiji, štuka se razmnožava od februara na jugu, do maja na sjeveru. Ženke biraju plitka mjesta, bogata travom gdje, čim voda dosegne 10-11 °C, polažu oko 20.000 jaja koja mužjaci odmah oplođuju.
Jaja sazriju desetak dana kasnije. Tokom sljedećih desetak dana, novorođenčad, još bez usta, stoje zakačena jednim otvorom (slamčicom) za podlogu. Kad taj period završi, mlađ se uspravlja i započinje plivati i loviti.
Strani nazivi[uredi | uredi izvor]
Pike engleski; Hecht, Schmuck njemački; luccio italijanski; lucio španski; brochet francuski; Gädda švedski;.
Reference[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Štuka |