Župa (srednji vijek)
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Župa je administrativna cjelina u srednjovjekovnoj Bosni. Župa predstavlja prirodnim granicama zaokruženu cjelinu u kojoj je stvorena društvena organizacija ljudi. Ekonomski faktor podrazumijevao je da ta cjelina ima dovoljno izvora za preživljavanje (šume, pašnjaci, obradiva zemlja, voda). Sastojala se od općina koje su u jednom rodu imale svoje predvodnike.
Župa je imala svoj centar u najvećem naselju koje je imalo vojni karakter zaštite čitavog područja župe. Na čelu župe je župan. Župe u srednjovjekovnoj Bosni nose nazive po prirodnim obilježjima područja na kojem su nastajale, najčešće rijeka (Lašva, Lepenica, Trstivnica, Sana, Neretva, Prača i dr.), ali i drugih prirodnih i društvenih obilježja i karakteristika (Brod, Trebotić, Bišće, Broćno, Dabar, Luka, Dubrave, Velika (Veljaci), Popovo, Nevesinje).
Čitav prostor srednjovjekovne Bosne je bio sastavljen od župa. Njihov obim se mijenjao, manje su ulazile u sastav većih, ili su se veće cijepale na veći broj manjih. U 15. vijeku prati se pojava cijepanja i nestajanja stare županske organizacije. Očito je da ih teritorije bosanskih velmoža nisu više trebale u starom svojstvu.