Županija

Županija je historijski oblik teritorijalno-političke uprave na području današnje Hrvatske.

Rano značenje pojma "županija"

Pojam se u razvijenijem smislu pojavljuje u 10. vijeku, potiskujući župe, najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog na krvnom srodstvu. Historiografija sredinom 10. vijeka na području Dalmacije i zapadne Bosne spominje 11 županija: Livno, Cetinu, Imotski, Plivu, Pset, Primorje, Bribir, Nonu, Knin, Sidragu i Nin. U iduća dva vijeka javljaju se na područjima današnje Like, Gorskog kotara i Primorja: Lička, Krbavska, Modruška i Vinodolska županija.

Značenje u srednjem vijeku

U 13. vijeku u sjevernoj Hrvatskoj postoje Zagrebačka, Varaždinska i Križevačka, Virovitička, Gorička i Gorska županija, a u Slavoniji Požeška i Vukovska. Gubljenjem samostalnosti Hrvatske, gase se i tzv. "županije". Pojam župnija pojavljuje se u donekle drugom smislu potkraj 19. vijeka, nakon sjedinjenja Vojne krajine sa Hrvatskom.

Potkraj srednjeg vijeka županija kao oblik vlasti se gubi, a potpuno nestaje dolaskom Osmanlija. Nakon povlaćenja iz Slavonije i Srijema od Osmanlija, u 18. vijeku, pojavljuju se novi oblici županija: Virovitička, Požeška i Srijemska županija. Vladar je u njima postavljao župana, a ovaj je upravljao administrativnim, vojnim i sudskim poslovima na tom području. Potkraj 19. vijeka, nakon ulaska Vojne krajine u Hrvatsku, nastaje osam županija: Bjelovarsko-križevačka (Bjelovar), Ličko-krbavska (Gospić), Modruško-riječka (Ogulin), Požeška, Srijemska (Vukovar), Varaždinska, Virovitička (Osijek) i Zagrebačka. No, Dalmacija, Istra, Kvarnerska ostrva, Međimurje i Baranja ostali su pod izravnom upravom Beča ili Budimpešte te nisu imali uspostavljene županije.

Pojam župnija pojavljuje se u donekle drugom smislu potkraj 19. vijeka, nakon sjedinjenja Vojne krajine sa Hrvatskom.

Savremeno značenje pojma "županija"

Županije su pojavljuju nakratko u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, ali su ukinute Vidovdanskim ustavom 1921. godine. U socijalističkoj Jugoslaviji županija u bilo kojem obliku nije bilo.

Savremeni pojam "županija" (bs. kanton; lat. comitatus; mađ. megye; eng. county) pojavljuje se prvi put kroz tzv. "božićni" Ustav Republike Hrvatske iz 1990. Parlament Republike Hrvatske je 1992. donio Zakon o područjima županija (kantona), gradova i općina. Zakonom je uspostavljen ustroj Hrvatske od 20 kantona i Gradom Zagrebom sa statusom kantona.

Zakonom o područjima kantona, gradova i općina u RH iz 1997., status grada dobilo je 47 općina, 63 naselja status općine, a 13 općina postalo je naseljima. Godine 2006. Hrvatski je parlament donio novi Zakon prema kojem danas Hrvatska ima ukupno 127 grada i 429 općina. Grad Zagreb, kojemu se ustroj uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu, postao je posebna jedinstvena teritorijalna i upravna jedinica, odvojena od "zagrebačkog prstena" koji je postao zasebni Zagrebačka županija.

Ustav Republike Hrvatske propisuje kanton (savremeno značenje riječi županija) kao jedinicu područne (regionalne) samouprave koja obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a posebno poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, proivredni razvoj, saobraćaj i njgovu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, naučnih, socijalnih i kulturnih ustanova. Na čelu županije nalazi se župan.

Županije u Hrvatskoj

1. Zagrebačka
2. Krapinsko-zagorska
3. Sisačko-moslavačka
4. Karlovačka
5. Varaždinska
6. Koprivničko-križevačka
7. Bjelovarsko-bilogorska
8. Primorsko-goranska
9. Ličko-senjska
10. Virovitičko-podravska
11. Požeško-slavonska
12. Brodsko-posavska
13. Zadarska
14. Osječko-baranjska
15. Šibensko-kninska
16. Vukovarsko-srijemska
17. Splitsko-dalmatinska
18. Istarska
19. Dubrovačko-neretvanska
20. Međimurska
21. Grad Zagreb

Srodni članci

• Županije u Hrvatskoj
• Zastave i grbovi županija u Hrvatskoj