1/4 + 1/16 + 1/64 + 1/256 + · · ·
U matematici, beskonačni red 1/4 + 1/16 + 1/64 + 1/256 + · · · je primjer jednog od prvih beskonačnih redova koji je ikada sumiran u historiji matematike; koristio ga je Arhimed oko 250.–200 p.n.e..[1] Njegova suma iznosi 1/3. Općenitije, za bilo koje a, beskonačan geometrijski red, čiji je prvi član a i čiji je omjer 1/4, je konvergentan sa sumom
Sadržaj |
Vizuelno prikazivanje [uredi]
Red 1/4 + 1/16 + 1/64 + 1/256 + · · · ima prilično jednostavan vizuelni prikaz zato i kvadrat i trougao dijele površinu na četiri slična dijela, od kojih svaki predstavlja 1/4 površine originala.
Na slici desno,[2][3] ako se pretpostavi da veliki kvadrat ima površinu 1, tada najveći crni kvadrat ima površinu (1/2)*(1/2) = 1/4. Slično tome, drugi najveći crni kvadrat ima površinu 1/16, a treći 1/64. Površina koju zauzimaju svi crni kvadrati tada iznosi 1/4 + 1/16 + 1/64 + · · ·, a isto toliko iznosi i površina koju zauzimaju sivi i bijeli kvarati. Pošto ove tri površine prekrivaju jediničnu površinu, slika nam pokazuje da
Arhimedova vlastita ilustracija, prikazana na vrhu,[4] bila je malo različita i bila je bliža jednačini
Pogledajte dole za Arhimedovu interpretaciju.
Ista geometrijska strategija funkcioniše na trouglovima, kao što je prikazano na slici desno:[2][5][6] ako veliki trugao ima površinu 1, tada najveći crni trougao ima površinu 1/4, i tako dalje. Figura u cjelini posjeduje samosličnost između velikog trougla i njegovih pod-trouglova (manji trouglovi).
Arhimed [uredi]
Arhimed se sreo sa redovima u svoj radu Kvadratura parabole. On je računao površinu unutar parabole metodom iscrpljenja, te je, kao rezultat, dobio niz trouglova;u svakom narednom koraku u konstrukciji dodaje površinu od 1/4 od površine prethodnog koraka. Tražio je rezultat u kojem je ukupna površina 4/3 površine prvog koraka. Kako bi to dobio, Arhimed je uveo slijedeću tvrdnju (teoremu):
Tvrdnja 23. Za dati red površina A, B, C, D, … , Z, od kojih je A najveća, a svaka naredna je veća četiri puta od slijedeće u redu, tada je [7]
Arhimed je dokazuje ovu tvrdnju najprije sa proračunim
Sa druge strane,
Oduzimanjem ove jednačine od prethodne dobijamo
,
te dodajući A na obje strane, dobijamo željeni rezultat.[8]
Danas, standardniji iskaz Arhimedove tvrdnje je da su parcijalne sume reda 1 + 1/4 + 1/16 + · · ·:
Ovaj oblik može se dokazati množenjem obje strane sa 1 − 1/4, gdje bi se većina članova na lijevoj strani pokratilo u parovima. Ovaj način funkcioniše kod većine konačnih geometrijskih redova.
Limes [uredi]
Archimedesova tvrdnja 24 primjenljuje konačnu (ali neodređenu) sumu u tvrdnji 23 na površinu unutar parabole preko dvostrukog reductio ad absurdum. On u stvari[9] ne uzima limes gore navedenih parcijalnih suma, ali u modernom kalulusu ovaj korak je prilično lagan:
Pošto je suma beskonačnog reda definisana sa limesom njegovih parcijalnih suma,
Zabilješke [uredi]
- ↑ Shawyer and Watson p. 3.
- ↑ 2,0 2,1 Nelsen and Alsina p. 74.
- ↑ Ajose and Nelson.
- ↑ Heath p.250
- ↑ Stein p. 46.
- ↑ Mabry.
- ↑ This is a quotation from Heath's English translation (p.249).
- ↑ This presentation is a shortened version of Heath p.250.
- ↑ Modern authors differ on how appropriate it is to say that Archimedes summed the infinite series. For example, Shawyer and Watson (p.3) simply say he did; Swain and Dence say that "Archimedes applied an indirect limiting process"; and Stein (p.45) stops short with the finite sums.
Reference [uredi]
- Ajose, Sunday and Roger Nelsen (June 1994). "Proof without Words: Geometric Series". Mathematics Magazine 67 (3): 230.
- Heath, T. L. [1897] (1953). The Works of Archimedes, Cambridge UP. Page images at Archimedes' quadrature of the parabola. HTML with figures and commentary at Archimedes of Syracuse.
- Mabry, Rick (February 1999). "Proof without Words: 1⁄4 + (1⁄4)2 + (1⁄4)3 + · · · = 1⁄3". Mathematics Magazine 72 (1): 63.
- Nelsen, Roger B. and Claudi Alsina (2006). Math Made Visual: Creating Images for Understanding Mathematics, MAA. ISBN 0883857464. ISBN 0883857464.
- Shawyer, Bruce and Bruce Watson (1994). Borel's Methods of Summability: Theory and Applications, Oxford UP. ISBN 0-19-853585-6. ISBN 0-19-853585-6.
- Stein, Sherman K. (1999). Archimedes: What Did He Do Besides Cry Eureka?, MAA. ISBN 0883857189. ISBN 0883857189.
- Swain, Gordon and Thomas Dence (April 1998). "Archimedes' Quadrature of the Parabola Revisited". Mathematics Magazine 71 (2): 123–30.




![\begin{array}{rcl}
\displaystyle B+C+\cdots+Z+\frac{B}{3}+\frac{C}{3}+\cdots+\frac{Z}{3} & = &\displaystyle \frac{4B}{3}+\frac{4C}{3}+\cdots+\frac{4Z}{3} \\[1em]
& = &\displaystyle \frac13(A+B+\cdots+Y).
\end{array}](http://upload.wikimedia.org/math/5/9/f/59f621275dd2a8552020d00e127277bd.png)

,

