12 crteža Muhameda

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

12 crteža Muhameda, grupa od 12 sličica na temu islamskog poslanika Muhameda upitnog satiričnog karaktera, iz crtaćeg pera nekoliko različitih danskih karikaturista, prvi put objavljena u danskim dnevnim novinama Jyllands Posten 30. septembra 2005[1]., navodno u ime slobode govora. Objavljivanje ovih karikatura uvrijedilo je mnoge muslimane u Danskoj, koji su tražili da se danska neokonzervativna vlada izjasni o ovoj temi, a danske novine izvine zbog objave crteža. Karikature su u roku od nekoliko mjeseci izazvale veliku, isključivo negativnu pažnju sveopće svjetske javnosti, a pogotovo njenog muslimanskog dijela, pretvorivši se tokom januara i februara 2006. u pravi incident internacionalnog karaktera. Jedanaest islamskih zemalja, uključujući tu i predstavnike političkog i vjerskog života u Bosnu i Hercegovinu zahtijevalo je hitne mjere danske vlade protiv Jyllands Postena.

Hronologija[uredi | uredi izvor]

Septembar[uredi | uredi izvor]

"12 crteža Muhameda" po prvi put objavljeno kao grupa od 12 karikatura u danskim dnevnim novinama Jyllands Posten 30. septembra 2005.

Oktobar[uredi | uredi izvor]

19. oktobra 2005. konflikt poprima međunarodni karakter, kada 11 ambasadora muslimanskih zemalja, uključujući i bosanskog ambasadora Seada Maslu, upućuje molbu danskom premijeru Rasmussenu za hitan sastanak povodom objave crteža Muhameda (koji inače nisu u skladu sa islamskog tradicijom, koja kao takva ne poznaje vizualiziranje poslanika Muhameda). Ambasadori su tražili da se premijer distancira od crteža. Premijer Rasmussen je odbio ovaj zahtjev, navodeći da se vlada ne upliće u posao medija.

Novembar[uredi | uredi izvor]

Tokom novembra i decembra 2005. delegacije islamske zajednice u Danskoj, sastojeći se od imama i drugih vjerskih lidera, odlazi na turneju po Bliskom istoku, kako bi ponukala tamošnje političke i vjerske lidere na protest protiv Danske.

Decembar[uredi | uredi izvor]

7. decembra su održane demonstracije u Pakistanu, a 19. decembra 22 bivša danska ambasadora kritiziraju danskog premijera zbog njegovog odbijanja da se sastane sa ambasadorima islamskih zemalja.

Arapska Liga kritikuje 29. decembra dansku vladu zbog ponašanja u slučaju s crtežima.

Januar[uredi | uredi izvor]

U novogodišnjem govoru, premijer Rasmussen moli da se koristi korektan način debatiranja, a govor se prevodi i na arapski jezik.

Kršćanske novine "Magazinet" u Norveškoj objavljuju crteže 10. januara 2006. uz dopuštenje "Jyllands Postena".

Stanovništvo Saudijske Arabije počinje bojkotovati danske proizvode u samoposlugama 26. januara, a monarhija poziva svog ambasadora u Danskoj na "konsultacije" u Rijad. Istog dana se Norveška izvinjava zbog objave crteža poslanika u tamošnjem magazinu.

Danski gigant mliječnih proizvoda Arla Foods objavljuje vijest 27. januara da je Arlina prodaja proizvoda gotovo pala na nulu i da zbog toga dnevno gubi 10 miliona danskih kruna (2,5 mio. KM). I druge danske firme, kao što su Lego, Novo, Danpo i Gumlink, pribojavaju se gubitka.

28. januara 2006. danski ambasador u Saudijskoj Arabiji, Hans Klingenberg, daje intervju američkom TV kanalu AP-TV, u kojem kritikuje "Jyllands Posten" zbog nepromišljenosti i nepoznavanja islama.

Istog dana 57 zemalja članica Islamske konferencije (OIC) izjavljuju da Danska treba kategorično osuditi crteže objavljene u danskim novinama.

29. januara Libija odlučuje zatvoriti svoju ambasadu u Danskoj. Sirijska vlada izjavljuje da je "šokirana" crtežima. Danski ambasadori u Jordanu i Kuvajtu pozvani na razgovor u ministarstvima vanjskih poslova ovih zemalja.

Nezadovoljstvo zbog karikiranja poslanika Muhameda raste i u Palestini, gdje se tokom demonstracija pale danske zastave, što je do sada bilo uglavnom rezervisano za američke i izraelske zastave.

Danski premijer Rasmussen se 30. januara 2006. lično ograđuje od crteža, ali se vlada ne izvinjava. Istovremeno se i direktor novina "Jyllands Posten" izvinjava zbog činjenice da su crteži uvrijedili muslimane svijeta, ali se ne izvinjava što su kao takvi i objavljeni.

Istog dana, bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton naziva crteže "sramnim". Spaljivanja danske i norveške zastave se nastavlja. Danski "Crveni križ" je primoran da napusti pojas Gaze. Jedna militantna iračka grupa poziva da se napadnu danski i norveški ciljevi u Iraku, jer smatra da trgovinski bojkot nije dovoljno.

Danska dobija podršku od strane ministara vanjskih poslova EU-a, koji izražavaju solidarnost s danskom odbranom slobode govora.

U Iraku je objavljena fatva protiv danskih vojnika u zemlji. Primljena prijetnja da će redakcije danskih novina "Jyllands Postena" u Kopenhagenu i Aarhusu biti dignute u zrak. Policija je evakuirala zgrade, ali nije ništa pronašla.

Februar[uredi | uredi izvor]

Francuske novine France Soir štampa 1. februara 12 crteža. Na naslovnoj stranici se nalazi crtež sa četiri poslanika na oblaku. Isus kaže Muhamedu ”ne budi ljut, Muhamede! Svi smo mi već bili u karikaturama.” Isto veče vlasnik France Soir-a, Raymond Lakah, otpušta direktora. Njemački dnevnik Die Welt također prenosi znatan dio originalnih crteža.

4. februara razjareni demonstranti spaljuju dansku, norvešku, švedsku i čileansku ambasadu u glavnom gradu Sirije.

5. februara demonstranti pale danski konzulat u glavnom gradu Libana, Bejrutu.

6. februara gine jedna osoba u žestokim demonstracijama u Afganistanu. To je prva ljudska žrtva u konfliktu zbog karikatura Muhameda. Dvije osobe su ranjene.

Dva dana kasnije, 8. februara se u glavnom gradu Bosne i Hercegovine okupilo oko 2.000 muslimana i tom prilikom zapalili od papira napravljene zastave Kraljevine Norveške i Danske te susjedne Hrvatske. Osim paljevine, demonstracije su protekle mirno.

Opis crteža[uredi | uredi izvor]

12 crteža je nacrtano od 12 različitih karikaturista, po narudžbi Jyllands Postena, koji je ukupno unajmio oko 40 karikaturista da dadnu svoj doprinos Muhamedovom izgledu. Crteži su prema novinama reakcija na samocenzuru koja vlada među danskim crtačima kada se radi o Muhamedovom životu.

12 crteža je i vrlo različito:

  • Prvi crtež predstavlja Muhameda kao lutalicu, koji vuče magarca.
  • Drugi prikazuje Muhamedovo lice kao dio tradicionalnih islamskih simbola polumjeseca i zvijezde (autor: Peder Bundgaard).
  • Treći crtež prikazuje unervoženog karikaturistu, koji u strahu crta Muhameda.
  • Lars Refn je nacrtao arapskog dječaka ispred školske table na kojoj piše rečenica, napisana na arapskom. Dječak sa osmjehom pokazuje na tekst. Pored crteža piše Mohammed Valby škola 7.A. Na danskom piše prijevod arapskog teksta: Redakcija Jyllands Postena je obično krdo reakcionarnih provokatora. Redakcija Jyllands Postena nije znala šta stoji u arapskom tekstu u vrijeme objave crteža.
  • Najkontroverzniji crtež je onaj na kojem je nacrtan Muhamed sa upaljenom bombom u turbanu (autor: Kurt Westergaard).
  • Sljedeći crtež predstavlja Muhameda sa velikim nožem i s povezom preko očiju, a iza njega stoje dvije pokrivene žene (autor: Rasmus Sand Høyer).
  • Na jednom crtežu je nacrtan Muhamed na oblaku koji prima mrtve teroriste-samoubice s riječima: Stop, stop, ponestalo nam je djevica!


Lista bojkotiranih danskih firmi[uredi | uredi izvor]

Prema listićima razdijeljenim u Saudijskoj Arabiji bojkotiraju se sljedeće danske firme:

Slatkiši i pića:

Hoteli:

Hrana: Medicina: Elektronika:
Igračke i potrošni materijal: Poljoprivreda:

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: