798.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 794. | 795. | 796. | 797. | 798. | 799. | 800. | 801. | 802. |  | ►►

Decenije:

| 760-e | 770-e | 780-e | 790-e | 800-e | 810-e | 820-e |

Vijekovi:

| 7. vijek | 8. vijek | 9. vijek |

Godina 798. (DCCXCVIII) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak u julijanskom kalendaru. Oznaka 798. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji[uredi | uredi izvor]

Evropa[uredi | uredi izvor]

  • Bitka kod Bornhöveda: Kralj Karlo Veliki sklapa savez sa Oboritima. Zajedno s princom Drožkom (Thrasco), on pobjeđuje nordalbijske Saksonce u blizini sela Bornhöved (današnji Neumünster), primoravajući ove 'sjevernjake' da se pokore i daju taoce radi osiguranja njihovog budućeg dobrog ponašanja [1]. U narednim godinama dobijaju područja današnjeg Hamburga.
  • Kralj Karlo Mlađi, sin Karla Velikog, osvaja Korziku i Sardiniju (približan datum).

Britanija[uredi | uredi izvor]

  • Kralj Coenwulf od Mersije napada Gwynedd (moderni Vels) i ubija svog rivala Caradoga ap Meiriona tokom borbi u Snowdoniji. Kraljevi Cynan i Hywel ponovo preuzimaju tron. Coenwulf također pobjeđuje i zarobljava kralja Eadberhta Præna od Kenta. Oslijepljen je i ruke su mu odsječene [2]. On predstavlja svog brata Cuthreda kao potkralja Kenta (približan datum).
  • Bitka kod Bilingtona: Kralj Eardwulf od Northumbrije pobjeđuje u bitci plemića Wadu, koji je ubio bivšeg kralja Æthelreda I (vidi 796).
  • Kralj Sigeric I od Essexa abdicira i odlazi na hodočašće u Rim. Naslijedio ga je sin Sigered.

El-Andaluz[uredi | uredi izvor]

  • Kralj Alfonso II od Asturije vodi kampanju protiv arapskih muslimana u El-Andaluzu. Uz franačku vojnu podršku, on upada u Andaluziju i pljačka Lisabon (moderni Portugal) [3].
  • Bahlul ibn Marzuq, vaskon-muslimanski vojskovođa, ustaje u Saragosi protiv arapsko-muslimanske vlade El-Andaluza.

Abasidski Halifat[uredi | uredi izvor]

  • Delegacija Haruna er-Rašida u Kini [4].
  • Napad Arapa u Maloj Aziji, na Bosfor. Abu Malik je zauzeo carske konjušnice Malagine i štale Staurakios. Arapi pustoše Lidiju i unište trupe Opsikiona [5]. Halifa Harun er-Rašid pristaje da potpiše četvorogodišnje primirje sa bizantijskom caricom Irenom u zamjenu za godišnji danak [6].

798. u temama[uredi | uredi izvor]

Religija[uredi | uredi izvor]

  • Teodulf, franački pjesnik, imenovan je za biskupa Orléansa. Postaje jedan od omiljenih teologa Karla Velikog.

Rođeni[uredi | uredi izvor]

  • Abdallah ibn Tahir, muslimanski guverner (približan datum)
  • Babak Khorramdin, perzijski vojskovođa (približan datum)
  • Ignacije I, patrijarh konstantinopolski (približan datum)

Umrli[uredi | uredi izvor]

  • Abu Jusuf, muslimanski pravnik i glavni savjetnik
  • Caradog ap Meirion, kralj Gwyneda (ili 797.)
  • Lu Mai, kancelar dinastije Tang (r. 739.)
  • Wonseong, kralj Sille (Koreja)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ David Nicolle (2014). The Conquest of Saxony AD 782–785, p. 82. ISBN 978-1-78200-825-5.
  2. ^ The Anglo-Saxon Chronicle, manuscript E, year 796 (798). Translation by Michael Swanton, 1996.
  3. ^ Picard, Christophe (2000). Le Portugal musulman (VIIIe-XIIIe siècle0. L'Occident d'al-Andalus sous domination islamique. Paris: Maisonneuve & Larose. p. 109. ISBN 2-7068-1398-9.
  4. ^ Julius von Klaproth Tableaux historiques de l'Asie Schubart, 1826
  5. ^ Eduard von Muralt Essai de chronographie byzantine pour servir à l'examen des annales du Bas-Empire et particulièrement des chronographes slavons de 395 à 1057, Eggers, 1855
  6. ^ Lynda Garland Byzantine empresses : women and power in Byzantium, AD 527-1204, Routledge, 1999 (ISBN 978-0-415-14688-3)