801.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 797. | 798. | 799. | 800. | 801. | 802. | 803. | 804. | 805. |  | ►►

Decenije:

| 770-e | 780-e | 790-e | 800-e | 810-e | 820-e | 830-e |

Vijekovi:

| 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek |

Godina 801. (DCCCI) bila je redovna godina koja počinje u petak u julijanskom kalendaru. Oznaka 801. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji[uredi | uredi izvor]

Evropa[uredi | uredi izvor]

  • Car Karlo Veliki formalno ustupa teritoriju Nordalbije (današnji Šlezvig-Holštajn) paganskim Obotritima (saveznicima Karolinškog carstva) [1].
  • 3. april – kralj Ludovik Pobožni, sin Karla Velikog, osvaja Barselonu nakon višemjesečne opsade. Bera je imenovan za prvog grofa Barselone [2].
  • Karlo Veliki šalje svog sina Pepina u Italiju na čelu ekspedicije protiv vojvode Grimoalda III od Beneventa (801-802). Pépin opsjeda i zauzima Chieti, u Abrucu. Grad je spaljen [3].

Britanija[uredi | uredi izvor]

  • Kralj Eardwulf od Northumbrije vodi vojsku u Mersiju protiv svog suparnika, Coenwulfa, kako bi izbacio druge pretendente na tron Northumbrija.
  • Čini se da je održan sinod u Chelseaju, jer postojeća povelja (Sawyer 158) bilježi potvrdu o dodjeli zemljišta od strane Coenwulfa, kralja Mersije koja je bila dio postupka vijeća [4].

Azija[uredi | uredi izvor]

  • Početak vladavine Cejlonskog kralja Mahinde III (kraj 804.) [5].

801. u temama[uredi | uredi izvor]

Prirodne nepogode[uredi | uredi izvor]

Religija[uredi | uredi izvor]

  • Rabanus Maurus, franački benediktinski monah, polaže zavjete u samostanu Fulda i zaređuje se.

Rođeni[uredi | uredi izvor]

  • 8. septembar – Ansgar, franački redovnik i nadbiskup (um. 865.)
  • 17. jun – Drogo od Meca, vanbračni sin Karla Velikog
  • El-Kindi, muslimanski filozof i polimat (približan datum)
  • Waldrada od Vormsa, franačka vojvotkinja, udata za Konrada II
  • Wang Chengyuan, general dinastije Tang (um. 834.)

Umrli[uredi | uredi izvor]

  • Heathoberht, biskup Londona
  • Rabia Basri, muslimanski sufijski mistik (r. 717.)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nicolle, David (2014). The Conquest of Saxony AD 782–785, p. 21. ISBN 978-1-78200-825-5.
  2. ^ Évariste Lévi-Provençal Histoire de l'Espagne musulmane, Volume 1. Maisonneuve & Larose, 1999 (ISBN 978-2-7068-1386-3)
  3. ^ T. de Partouneaux Histoire de la conquête de la Lombardie par Charlemagne [archive] Wouters, 1843
  4. ^ Cubitt, Catherine (1995). Anglo-Saxon Church Councils c.650–c.850. London: Leicester University Press. p. 279. ISBN 0-7185-1436-X.
  5. ^ Élisabeth Bopearachchi L'éducation bouddhique dans la société traditionnelle au Sri Lanka. Editions L'Harmattan, 1994 (ISBN 978-2-7384-2787-8)
  6. ^ Eginhard, François-Pierre-Guillaume Guizot, Thégan, Nithard, Monachus SangallensisDes faits et gestes de Charlemagne [archive] J.-L.-J. Brière, 1824