837.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 837)
Godine:

◄◄ | | 833. | 834. | 835. | 836. | 837. | 838. | 839. | 840. | 841. |  | ►►

Decenije:

| 800-e | 810-e | 820-e | 830-e | 840-e | 850-e | 860-e |

Vijekovi:

| 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek |

Godina 837. (DCCCXXXVII) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak u julijanskom kalendaru. Oznaka 837. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji[uredi | uredi izvor]

Bizantijsko carstvo[uredi | uredi izvor]

  • Bizantijsko-arapski rat: car Teofil predvodi ogromnu bizantijsku ekspedicijsku silu u Mezopotamiju. On pljačka gradove Arsamosata i Sozopetra—za koje neki izvori tvrde da su rodno mjesto abasidskog halife Al-Mu'tasima—i prisiljava Melitenu da plaća danak [1].
  • Slaveni u okolini Soluna dižu ustanak protiv Bizantijskog carstva. Teofil preduzima evakuaciju nekih bizantijskih zarobljenika, koji su nastanjeni u prekodunavskoj Bugarskoj.

Evropa[uredi | uredi izvor]

  • Presijan I, vladar (kan) Bugarskog carstva, šalje svog premijera Isbula protiv Smoljana (slavenskog plemena na bizantijskoj teritoriji blizu rijeke Strume). Bugarska vojska vrši kampanju duž egejske obale i osvaja većinu Trakije i Makedonije, uključujući grad-tvrđavu Filipe [2].
  • Grad Napulj (moderna Italija) napadaju Saraceni iz Egipta tražeći godišnji danak (približan datum).
  • Akvitanski aristokrati žalili su se Luju Pobožnom na tiraniju koju je nad njima vršio Bernard od Septimanije [3].
  • Mađari dolaze do ušća Dunava [4].

Britanija[uredi | uredi izvor]

  • Kralj Drest IX umire nakon trogodišnje vladavine. Naslijedio ga je njegov rođak Eóganan, kao vladar Pikta.

Azija[uredi | uredi izvor]

  • U Kini, urađeno duboko graviranje na kamenu devet rasprava Konfucijanskog kanona, omogućavajući da se tekst po želji pečati [5].

837. u temama[uredi | uredi izvor]

Astronomija[uredi | uredi izvor]

  • 10. april – Halejeva kometa prolazi otprilike 5 miliona km od Zemlje, što njen najbliži prilaz ikada.

Rođeni[uredi | uredi izvor]

  • Al-Muntasir, muslimanski halifa (um. 862.)
  • Baldwin I, markgrof Flandrije (približan datum)
  • Ibn Duraid, muslimanski pjesnik i filolog (um. 933.)
  • Ibn Khuzaymah, muslimanski hadiski učenjak i naučnik (um. 923.)

Umrli[uredi | uredi izvor]

  • Antonije I, patrijarh Konstantinopolski
  • Drest IX, kralj Pikta
  • Eadwulf, biskup Lindsey
  • Giovanni I, dužd Mletačke republike
  • Hugh od Toursa, franački plemić
  • Li Zaiyi, general dinastije Tang (r. 788.)
  • Maksencije, patrijarh Akvileje
  • Oliba I, franački plemić
  • Petar iz Atroje, bizantijski opat (r. 773.)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Treadgold, Warren (1997). A History of the Byzantine State and Society. Stanford, California: Stanford University Press. p. 440. ISBN 0-8047-2630-2.
  2. ^ Fine, John V. A. Jr. (1991) [1983]. The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century. Ann Arbor: University of Michigan Press. p. 109. ISBN 0-472-08149-7.
  3. ^ M. F. Laferrière, Louis Firmin Julien Laferrière Histoire du droit civil de Rome et du droit français, Volume 2 [archive] Joubert, 1846
  4. ^ Éric Limousin, 100 fiches d'histoire du moyen âge : Byzance et le monde musulman, Editions Bréal, 2005, 286 p. (ISBN 978-2-7495-0558-9)
  5. ^ Jean Duché, L'histoire du monde, vol. 2, Flammarion, 1958.