838.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 834. | 835. | 836. | 837. | 838. | 839. | 840. | 841. | 842. |  | ►►

Decenije:

| 800-e | 810-e | 820-e | 830-e | 840-e | 850-e | 860-e |

Vijekovi:

| 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek |

Godina 838. (DCCCXXXVIII) bila je redovna godina koja počinje u utorak u julijanskom kalendaru. Oznaka 838. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji[uredi | uredi izvor]

Evropa[uredi | uredi izvor]

  • Kralj Pepin I od Akvitanije umire nakon 21-godišnje vladavine. Car Ludovik Pobožni imenuje svog najmlađeg sina Karla Ćelavog za svog nasljednika. Akvitansko plemstvo, međutim, bira Pepinovog sina Pepina II za novog franačkog vladara.
  • Najstariji poznati pomen grada Rajna, na rijeci Ems (moderna Njemačka).
  • Muslimani Sicilije pustoše Brindizi i Taranto (839).
  • Muslimanske snage pljačkaju Marseille.
  • Germanski aristokrata po imenu Bodo napušta dvor Ludovika Pobožnog pod izgovorom hodočašća u Rim, odlazi u Ausone, blizu Barselone, gdje prelazi na judaizam, uzima jevrejsko ime Eleazar i prodaje sve članove svoje pratnje kao robove, osim jednog od njegovih nećaka koji preobraćuje kao i on. Slučaj je izazvao skandal. Posebno će ga isticati klerik Wecelin i nadbiskup Andreas [1].
  • 26. decembar: zabilježen plimni val potvrđen u Frieslandu u Annals of Xanten i Saint-Bertin.

Britanija[uredi | uredi izvor]

  • Bitka kod Hingstona Dauna: Zapadni Sasi, predvođeni kraljem Egbertom od Veseksa, pobjeđuju kombinovane snage kornijskih i danskih Vikinga, kod Hingston Dauna u Kornvolu [2].
  • Kralj Fedelmid mac Crimthainn od Munstera poziva kralja Niall Caille mac Áeda od Uí Néilla na veliki kraljevski sastanak u Cluain-Conaire-Tommain [3].
  • Približan datum – Kamen sudbine, duguljasti blok crvenog peščara, postavljen je u Scone Palace za krunisanje prvih monarha Škotske.

Bizantijsko carstvo[uredi | uredi izvor]

  • 22. juli – Bitka kod Dazimona: kalif Al-Mu'tasim pokreće veliku kaznenu ekspediciju protiv Bizantijskog carstva, ciljajući na dva glavna bizantijska grada-tvrđave u centralnoj Anatoliji (Ancira i Amorium). On mobiliše ogromnu vojsku (80.000 ljudi) u Tarsusu, koja je podijeljena u dvije glavne snage. Sjeverne snage, pod zapovjednikom Al-Afshinom, napadaju Armensku pokrajinu iz regije Melitene, udružujući se sa snagama gradskog emira, Umara al-Aqte. Južna, glavna snaga, pod Al-Mu'tasimom, prolazi kroz Kilikijska vrata u Kapadokiju. Car Teofil napada Abaside, nanoseći im 3.000 žrtava, ali je kasnije teško poražen u kontranapadu 10.000 turskih jahača strijelaca. Theophilos i njegova garda su opkoljeni, i jedva uspijevaju da se probiju i pobjegnu [4] [5].
  • August – Opsada Amorija: Abasidi opsjedaju bizantijski grad-tvrđavu Amorium, koji je, prema geografu Ibn Khordadbehu, zaštićen sa 44 kule. I opsadnici i opkoljeni imaju mnogo opsadnih mašina, a nekoliko dana obje strane razmjenjuju projektile iz ovih sprava. Međutim, zarobljenik muslimana odlazi kod Al-Mu'tasima i obavještava ga o mjestu u zidu koje je teško oštećeno od obilnih padavina. Abasidi koncentrišu svoje udare na ovu dionicu i nakon dva dana uspijevaju probiti gradski zid. Nakon dvije sedmice ponovljenih napada, bizantijski branioci se predaju. Grad je opljačkan, dio stanovnika je stradao, a preživjeli su prodati kao robovi.
  • Prvo varjaško poslanstvo u Konstantinopolu.

Abasidski halifat[uredi | uredi izvor]

  • Otkrivena je zavjera, koju vodi general 'Ujayf ibn 'Anbasa, da se ubije Al-Mu'tasim dok je u kampanji, i da se njegov nećak Al-Abbas ibn al-Ma'mun postavi na prijestolje. Slijedi rasprostranjena čistka vojske, koja učvršćuje vodeću ulogu turskih vojnika-robova (ghilman) u abasidskom vojnom establišmentu.
  • Babak Khorramdin, iranski vojskovođa, pogubljen je po naredbi al-Mu'tasima [6].
  • Jezidi ustaju protiv Abasida (približan datum) [7].

Azija[uredi | uredi izvor]

  • 1. juli: japanski svećenik Ennin putuje u Tang Kinu (kraj 8432. ili 847.).
  • Kralj Tibeta Relpachen je ubijen. Njegov brat Langdarma, kasnije predstavljen kao progonitelj budizma, vlada Tibetom. On favorizuje Bon na štetu lamaizma (kraj 842.).

838. u temama[uredi | uredi izvor]

Religija[uredi | uredi izvor]

  • Hazari primaju judaizam (približan datum).

Rođeni[uredi | uredi izvor]

  • Æthelswith, anglosaksonska kraljica (približan datum)
  • Fujiwara no Takafuji, japanski plemić (um. 900.)
  • Ubaydullah ibn Abdullah, muslimanski guverner (približan datum)

Umrli[uredi | uredi izvor]

  • 6. novembar – Li Yong, princ iz dinastije Tang
  • Al-Abbas ibn al-Ma'mun, muslimanski princ i general
  • Babak Khorramdin, iranski vođa kuramitskog ustanka protiv Abasidskog halifata
  • Bonifacije II, markgrof Toskane (približan datum)
  • Bran mac Fáeláin, kralj Leinstera (Irska)
  • Eadhun, biskup od Winchestera
  • Fridrik od Utrehta, frizijski biskup (približan datum)
  • Pepin I Akvitanski, kralj Akvitanije (r. 797.)
  • Ralpacan, kralj Tibeta (približan datum)
  • Ratimir, vojvoda Donje Panonije
  • 'Ujayf ibn 'Anbasa, muslimanski general
  • Willerich, biskup Bremena
  • Zijadet Allah I, muslimanski emir

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Leonard B. Glick Abraham's heirs : Jews and Christians in medieval Europe [archive] Syracuse University Press, 1999 (ISBN 978-0-8156-2779-1)
  2. ^ Charles-Edwards, pp. 428–31; Padel, "Cornwall", Davies, p. 342; Stenton, p. 235.
  3. ^ Annals of Inisfallen, 838. Seán Mac Airt, The Annals of Innisfallen Dublin: 1951 available at UCC Celt Website.
  4. ^ Treadgold 1997, p. 441.
  5. ^ Kiapidou 2003, Chapter 1.
  6. ^ The Golden Age of Islam by Maurice Lombard, p. 152. ISBN 1-55876-322-8.
  7. ^ M. Th. Houtsma, 1993, E. J. Brill's First Encyclopaedia of Islam, 1913-1936: Volume 4 - p. 1136, Brill.