Adolph Zukor

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Adolph Zukor
Zukor 1922.
Rođenje (1873-01-07) 7. januar 1873.
Ricse, Kraljevina Ugarska
Smrt10. juni 1976(1976-06-10) (103 godine)
Los Angeles, SAD

Adolph Zukor (7. januar 1873 – 10. juni 1976)[1] bio je mađarsko-američki filmski producent jedan od tri osnivača filmskog studija Paramount Pictures Studios.[2] i jedan od najvećih filmskih medijskih mogula svih vremena. Producirao je jedan od prvih američkih dugometražnih filmova, The Prisoner of Zenda, 1913. godine.[3][4]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 7. januara 1873. u jevrejskoj porodici u Ricse, Mađarska,[5] koja je tada bila dio Austro-Ugarskog carstva, a emigrirao je u Sjedinjene Američke Države 1889, kada je imao 16 godina.

Nakon što je sletio u New Yorku, počeo je da radi u tapetarskoj radnji. Prijatelj ga je zaposlio kao šegrta.

Zukor je u New Yorku ostao dve godine. Kada je otišao da bi postao "ugovorni" radnik, šivao krznene komade i sam ih prodavao, imao je 20 godina i bio je uspješan dizajner. Bio je mlad i avanturističan, a Kolumbijska sajam 1893. u Chicagu odvukla ga je na Srednji zapad. Tamo je započeo posao s krznom, te se Zukorova kompanija Novty Fur Company proširila na 25 ljudi i otvorila filijalu.[6]

Historičar Neal Gabler je napisao: "jedna od upornih zabluda filmske historije je da su ljudi koji su stvorili filmsku industriju svi siromašni mladići..." Zukor se očigledno nije uklapao u ovaj profil. Do 1903. već je izgledao i živio kao imućni mladić, a sigurno je zarađivao prihod od posla. Imao je prostran stan u 111. ulici i Sedmoj aveniji New York, gdje su živjeli bogati amerikanci njemačkog porjekla.[6]

Godine 1918. preselio se u New City, okrug Rockland, New York, gdje je kupio 300 hektara zemlje od Lawrencea Abrahama, nasljednika A&S Robnih kuća. Abraham je na ovom imanju izgradio veliku kuću, teren za golf sa devet rupa i bazen. Dvije godine kasnije, Zukor je kupio dodatnih 500 hektara, izgradio noćnu kuću, pansion, kino, svlačionicu, plastenike, garaže i prostorije za osoblje i angažovao golf arhitektu A. W. Tillinghast da izgradi šampionski golf teren sa 18 rupa. Danas je Zukorovo imanje privatni Paramount Country Club.[7]

Adolph Zukor

Rana filmska karijera[uredi | uredi izvor]

Godine 1903. uključio se u filmsku industriju kada mu se rođak Max Goldstein obratio za zajam za ulaganje u lanac kina. Ova kina je pokrenuo Mitchell Mark u Buffalu, New York, a ugostio je Edisonia Hall. Marku su bili potrebni investitori da proširi svoj lanac kina. Zukor je Goldsteinu dao zajam i sklopio partnerstvo sa Markom i Morris Kohnom, Zukorovim prijateljem koji je također ulagao u kina. Zukor, Mark i Kohn otvorili su penny arkadu koja radi kao The Automatic Vaudeville Company u 14. ulici u Njujorku. Ubrzo su otvorili filijale u Bostonu, Filadelfiji i Newarku, uz finansiranje Marcusa Loewa.[3][4][8] Do 1910. Zukor je već posjedovao lanac nickelodeona i postao je Leowov partner u kinima.[5] Dvije godine kasnije, prodao je svoje dionice u Loewovoj kompaniji kako bi kupio francuski film Kraljica Elizabeta.[5]

Paramount Pictures[uredi | uredi izvor]

Korporacija Paramount Pictures osnovana je za distribuciju filmova koje su napravili Famous Players–Lasky i desetak manjih kompanija koje su ušle u Zukorov korporativni gigant. Konsolidacije su dovele do formiranja nacionalnog sistema distribucije filmova.

Godine 1917. Zukor je kupio 50% Select Pictures Lewisa J. Selznicka, što je dovelo do toga da Selznickov publicitet oslabi. Kasnije, međutim, Selznick je otkupio Zukorov udio u Select Pictures.[9]

Zukor je izgubio većinu svojih ranih partnera; braća Frohman, Hodkinson i Goldwyn, izašli su iz kompanije do 1917.

Godine 1919. kompanija je kupila 135 kinau južnim državama, čime je produkcijski koncern postao prvi koji je garantovao izlaganje sopstvenih proizvoda u sopstvenim kinima.[3][4] Revolucionirao je filmsku industriju organizacijom produkcije, distribucije i izložbe unutar jedne kompanije.

Zukor je vjerovao u zapošljavanje zvijezda. Potpisao je mnoge od prvih, uključujući Mary Pickford, Roscoea "Fatty" Arbuckle, Marguerite Clark, Pauline Frederick, Douglas Fairbanks, Gloria Swanson, Rudolpha Valentina i Wallace Reida. Sa toliko važnih glumaca, Zukor je također bio pionir "Block Booking" za Paramount Pictures, što je značilo da je izlagač koji želi filmove određene zvijezde morao da kupi godinu dana drugih Paramount produkcija. Taj sistem je dao Paramountu vodeću poziciju 1920-ih i 1930-ih, ali je naveo vladu da ga prati zbog antimonopola više od 20 godina.

Zukor je bio pokretačka snaga Paramountovog uspjeha. Tokom tinejdžerskih i dvadesetih godina, izgradio je i Publix Theaters Corporation, lanac od skoro 2000 platna. Također je vodio dva produkcijska studija, jedan u Astoriji u New Yorku (sada Kaufman Astoria Studios) i drugi u Hollywoodu u Kaliforniji.

Zukor je 1926. unajmio nezavisnog producenta B. P. Schulberga, koji je imao nepogrešivo oko za nove talente, da vodi nove operacije na Zapadnoj obali. Lasky i Zukor su kupili Robert Brunton Studios, objekat od 26 ari u ulici Marathon 5451,[14] za milion američkih dolara.[10] Godine 1927. Famous Players-Lasky je preuzeo ime Paramount Famous Lasky Corporation. Godine 1930, zbog važnosti Publix Theatresa, postaje Paramount Publix Corporation.

Do tada je Zukor prikazivao 60 filmova godišnje. Sklopio je ugovore da ih sve prikaže u kinima pod kontrolom Loew's Incorporateda, a također je nastavio da dodaje još kina u svoj vlastiti lanac. Do 1920. bio je u poziciji da naplaćuje ono što je želio za iznajmljivanje filmova. Tako je bio pionir koncepta, sada već prihvaćene prakse u filmskoj industriji, prema kojoj distributer naplaćuje izlagaču postotak od blagajne.

Zukor, kupio je ogromnu parcelu na Broadwayu i ulici 43d, usprkos prigovorima upravnog odbora, za izgradnju Paramount teatra i poslovne zgrade, zgrade od 39 spratova koja je svečano otvorena 1926. Uspio je zadržati zvijezde kao što su Pola Negri, Gloria Swanson, i najvažnije od svega, Mary Pickford. U jednom trenutku, Pickford je rekao Zukoru: "Znate, godinama sam sanjao da zaradim 20.000 dolara godišnje prije svoje 20. godine, a vrlo brzo ću napuniti 20."

"Mogao bih da nagovjestim", ironično se priseća Zukor. "Ona je dobila 20.000 dolara, a ja sam joj uskoro plaćao 100.000 dolara godišnje. Mery je bila sjajan biznismen."[3][4]

Zukor je, pre svega, bio i biznismen. "Nije se lično, do posljednjeg detalja zanimao za snimanje svojih filmova kao producenti-izvršni direktori kao što su Samuel Goldwyn i Louis B. Mayer", napisao je New York Times u Zukorovoj osmrtnici u dobi od 103 godine. Postao je prvi investitor u radio, preuzimajući 50 posto udjela u novom Columbia Broadcasting System 1928, ali ga je prodao u roku od nekoliko godina.

Partner Lasky je ostao do 1932, kada je Paramount umalo propao u godinama Velike depresije. Lasky je za to okrivljen i izbačen. U narednoj godini, Paramount je otišao u stečaj. Konačno, krivica je bila Zukorova prevelika ekspanzija i korištenje precijenjenih dionica Paramounta za kupovine zbog kojih je kompanija pokrenula stečaj. Tim za reorganizaciju po nalogu banke zadržao je kompaniju netaknutom i Zukor se vratio kao šef proizvodnje. 4. juna 1935, John E. Otterson je postao predsjednik.[11] Kada je Barney Balaban 2. jula 1936. imenovan za predsjednika, Zukor je spušten na mjesto predsjednika uprave.[12][13]

Na kraju je većinu svog vremena proveo u New Yorku, ali je zimske mjesece provodio u Hollywoodu da bi provjerio svoj studio. Povukao se iz Paramount Pictures 1959. i 1964. se povukao s mjesta predsjednika i preuzeo status predsjednika emeritusa,[14] koju je obavljao do svoje smrti u dobi od 103 godine u Los Angelesu.

Privatni život i smrt[uredi | uredi izvor]

Godine 1897. oženio je Lottie Kaufman;[3][4] imali su dvoje djece, Eugenea J. Zukora, koji je postao izvršni direktor Paramounta 1916, i Mildred Zukor Loew koja se udala za Arthura Loewa, sina Markusa Loewa.[15]

Zukor je bio mason u Centennial Lodge No. 673, New York.[16][17]

Umro je prirodnom smrću u svojoj rezidenciji u Los Angelesu u 103. godini u junu 1976.[3][4][18][19][20][21][22][23][24] Sahranjen je na groblju Temple Israel u Hastings-on-Hudsonu, New York.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bernstein, Matthew (februar 2000). Zukor, Adolph. American National Biography Online. Oxford University Press.
  2. ^ Obituary Variety (June 16, 1976), p. 76.
  3. ^ a b c d e f Krebs, Albin (11. 6. 1976). "Obituary: Adolph Zukor Is Dead at 103; Built Paramount Movie Empire". The New York Times. Arhivirano s originala, 3. 6. 2001. Pristupljeno 24. 12. 2020.
  4. ^ a b c d e f Krebs, Albin (11. 6. 1976). "Adolph Zukor Is Dead at 103; Built Paramount Movie Empire". The New York Times. Arhivirano s originala, 24. 7. 2021. Pristupljeno 24. 7. 2021.
  5. ^ a b c Jr, William Wellman (2015). Wild Bill Wellman: Hollywood Rebel (jezik: engleski). Knopf Doubleday Publishing Group. ISBN 978-1-101-87028-0.
  6. ^ a b Gabler, Neal (1988). An empire of their own: how the Jews invented Hollywood (1st izd.). New York: Crown Publishers. str. 16. ISBN 0-517-56808-X.
  7. ^ Trager, James (1979). The people's chronology: a year-by-year record of human events from prehistory to the present. Austin, Texas, United States: Holt, Rinehart and Winston. str. 823. ISBN 9780030178115.
  8. ^ Ed Solero, ""Crystal Hall""., Cinema Treasures
  9. ^ "Lewis J. Selznick". Variety. 31. 1. 1933. str. 2.
  10. ^ "Exterior view of the Paramount Famous Lasky Corporation Studios at 5451 Marathon Street in Hollywood". calisphere. 1930. Pristupljeno 2. 4. 2022.
  11. ^ "PARAMOUNT BOARD ELECTS OTTERSON; Head of the Electric Research Products Made President of New Company". The New York Times (jezik: engleski). New York City. 5. 6. 1935. str. 29. Pristupljeno 9. 1. 2022.
  12. ^ "FINANCIAL .,, , . e 'rm nrk illr . = . . FINANCIAL BALABAN, ZUKOR HEAD PARAMOUNT; Former Elected President of Pictures Corporation; Latter Retained as Chairman. KENNEDY FINISHES STUDY Report Said to Show Theatres' Profit Offset by Results of Film Production Division". The New York Times (jezik: engleski). New York City. 3. 7. 1936. str. 25. Pristupljeno 9. 1. 2022.
  13. ^ Regev, Ronny (2018). Working in Hollywood: How the Studio System Turned Creativity into Labor (jezik: engleski). Chapel Hill, North Carolina: University of North Carolina Press. str. 38. ISBN 9781469637068. Pristupljeno 9. 1. 2022.
  14. ^ "Personalities: Jun. 12, 1964". Time. 12. 6. 1964. Pristupljeno 14. 9. 2019.
  15. ^ Ingham, John N. (1983). Biographical Dictionary of American Business Leaders, Volume 4. Greenwood. str. 1702. ISBN 978-0313239106.
  16. ^ "10,000 Famous Freemasons By William R. Denslow - Volume 1 "A-D"". www.phoenixmasonry.org. Pristupljeno 17. 3. 2023.
  17. ^ Royal Arch Mason Magazine, Spring, 1981, p. 271
  18. ^ "Famed moviemaker Adolph Zukor dies". The San Bernardino Sun. Los Angeles. AP. 11. 6. 1976. str. 3. Pristupljeno 24. 12. 2020 – preko Newspapers.com.
  19. ^ "Special Report Adolph Zukor-a Personal Remembrance". 17. 6. 1976.
  20. ^ "Adolph Zukor | American motion-picture producer". 5. 4. 2023.
  21. ^ "1873: The Original Movie Mogul, Adolph Zukor, is Born". Haaretz.
  22. ^ "Adolph Zukor | Encyclopedia.com".
  23. ^ "Reference at www.thejc.com".
  24. ^ "Adolph Zukor".

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Adolph_Zukor&oldid=3560519"