Agregatno stanje
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
 |
Fizika portal Odjeljak isključivo posvećen fizici |
Agregatna stanja - klasična fizika poznaje tri agregatna stanja:
Većina supstanci prelazi iz čvrstog stanja zagrijavanjem u tečno, a temperaturu pri kojoj se dešava taj prijelaz nazivamo talištem, i daljnjim zagrijavanjem supstanca prelazi iz tečnog stanja u gasovito (odgovarajuću temperaturu nazivamo vrelištem).
Neke tvari prelazi direktno iz krutog u plinovito stanje, tj. ne postoje u tekućem stanju i takva promjena se naziva sublimacija.
Osim ovih osnovnih stanja koja susrećemo u našoj okolini i čije su osobine dobro poznate, tvari pri iznimno niskim ili visokim temperaturama odstupaju od klasičnih modela, i danas su poznata i slijedeća stanja:
- plazma
- tekući kristali
- superfluidi ili supertekućine
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
