Ahalazija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Bih-usa.svg Ovom članku je neophodan prijevod sa hrvatskog jezika na bosanski jezik.
Ovaj članak je napisan na nekom drugom jeziku, umjesto na bosanskom. Ako je članak bio predviđen za čitaoce projekta Wikipedije na tom jeziku, molimo vas premjestite članak na dotični jezik. Pogledajte i spisak Wikipedijinih jezičnih projekata.

Ahalazija (Achalasia) ili ahalazija jednjaka, ahalazija kardije, kardijospazam i aperistaltika jednjaka (ezofagusa) je poremećaj pokretljivosti (motiliteta) jednjaka. Glatke mišićne ćelije jednjaka nemaju svoju normalnu peristaltiku(sposobnost mišića probavne cijevi da pokreće hranu prema završetku debelog crijeva). Istovremeno donji sfinkter jednjaka (LES -Lower oesophageal sphincter)se ne relaksira da bi propustio hranu u želudac za vrijeme akta gutanja.[1] Stoga kažemo da je glavna karakteristika ahalazije neadekvatna relaksacija donjeg sfinktera jednjaka (donji ezofagealni sfinkter) i aperistaltikom jednjaka. [2] Javlja se kod oba spola (češće kod muškarac a) između 30. i 60. godine života. [3]

Karakteristika ahalazije je disfagija (otežano gutanje, regurgitacija (vraćanje pojedenog progutanog sadržaja) i ponekad bol u prsima. Dijagnoza se postavlja pomoću manometrije jednjaka i rendgenskim rediološkim pretragama sa barijevom kašom. Postoje različiti lijekovi za liječenje ali uspjeh nije nikada kompletan. Botoks se može koristiti za liječenje ali je najbolje uraditi Hellerovu miotomiju donjeg sfinktera jednjaka. Najčešći tip je primarna ahalazija gdje se ne zna uzrok. Distalni inhibitorni neuroni jednjaka ne funkcioniraju dobro. Incidenca je jedan slučaj na 100 000 stanovnika godišnje.

Etiologija[uredi | uredi izvor]

Promjene nastaju uslijed poremećaja neuro-mišićnog aparata, odnosno nedostatka vlakana Aerbahovog živčanog pleksusa (spleta živaca) u mišićnom sloju zida jednjaka. [3] Smatra se da denervaciju Aerbahovog spleta uzrokuju različiti faktori: virusi, bakterije, paraziti, toksične tvari, metabolički poremećaji, oštećenja živčanih vlakana tokom operativnih zahvata i sl.. [2] Sekundarni uzroci mogu biti rak jednjaka ili Chagasova bolest (Šagas).

Klinička slika[uredi | uredi izvor]

Parasimpatički vlakna koja imaju relaksirajuće ulogu u predjelu donjeg sfinktera jednjaka nedostaju, i taj dio ne može se normalno otvara za vrijeme prolaska hrane kroz jednjak. Bolest veoma često nastaje naglo s pojavom disfagije (poremećaja gutanja), bilo poslije stresnih situacija ili tokom akutnih bolesti gornjih respiratornih puteva. U početku se disfagija javlja tokom unošenja čvrste (nedovoljno sažvakane) hrane, a kasnije i kod unošenja kašaste i tekuće hrane i napitaka. Tegobe vremenom postaju sve izraženije i bolesnici da bi progutali hranu uzimaju tokom obroka sve veću količinu tekućine. U kasnijoj fazi bolesti dolazi do dilatacije (širenja) jednjaka i usporavanja tranzita kroz njega, što dovodi do pojave povraćanja, ruminacije (preživanje), osjećaja lošeg zadaha iz usta, prelivanja hrane u dušnik i usnu šupljinu, kao i pojave aspiracionih bronhopneumonije i gubitka tjelesne težine. Bol u grudnom košu (nevezan za kardiovaskularna oboljenja) nastaje nakon unošenja obilnih obroka i prestaje kada se jednjak isprazni. [2]

Komplikacije[uredi | uredi izvor]

Kao komplikacije osnovne bolesti mogu se jave: zastojni ezofagitis (upala jednjaka), erozije, ulceracije, stvaranje divertikula (džepastih proširenja), perforacije zida, a najteža komplikacija je maligno oboljenje jednjaka. [2]

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Dijagnoza ahalazije se postavlja na osnovu anamneze, radioskopije i radiografija, endoskopije i histološkog nalaza.

Izgled pješčanog sata na rendgenu jednjaka

Liječenje[uredi | uredi izvor]

Primjena nitrata sa dugotrajnim dejstvom ili blokatora kalcijevih kanala smanjuje tlak donjeg sfinktera jednjaka i poboljšava prolaz hrane. U upotrebi su i različiti pneumatski dilatatori kojima se postižu zadovoljavajući rezultati. Dijetetski režim (česti i manji obroci od tečno kašaste hrane bez jakih začina) smanjuju iritabilni ulogu i sporije dolazi do erozivnih promjena. Hirurško liječenje ima dugotrajniji efekt, [2] a potpuno izlječenje se postiže Helerovom kardiomiotomijom ili dilatacijom jednjaka balonom. [4] [5]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Park W, Vaezi M (2005). "Etiology and pathogenesis of achalasia: the current understanding". Am J Gastroenterol 100 (6): 1404–14.
  2. ^ a b c d e Ahalazija jednjak, pristup 21. decembar 2007.
  3. ^ a b Kardiospazam, pristup 21. decembar 2007.
  4. ^ Ahalazija, pristup 21. decembar 2007.
  5. ^ Klinički centar Banja Luka, pristup 21. decembar 2007.
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: