Aida Abadžić Hodžić
Aida Abadžić Hodžić | |
|---|---|
| Rođenje | 1970. |
| Obrazovanje | Filozofski fakultet u Zagrebu |
| Zanimanje | Historičarka umjetnosti i likovna kritičarka |
Aida Abadžić Hodžić (rođena 1970.) jest historičarka umjetnosti i likovna kritičarka. Redovna je profesorica historije umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,[1] na Odsjeku za historiju umjetnosti i na Odsjeku za romanistiku: francuski jezik i književnost. Na istom Fakultetu studirala je i dvogodišnji studij iz oblasti muzeologije. Godine 2003. magistrirala je na Odsjeku za povijest umjetnosti, na Katedri za modernu umjetnost i vizualne komunikacije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 2008. godine doktorirala je na Katedri za historiju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, iz oblasti savremene bosanskohercegovačke umjetnosti u evropskom likovnom kontekstu.
Od 1999. godine predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, na Muzičkoj akademiji i Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Pokrenula je i uređivala prvi bosanskohercegovački časopis iz oblasti savremenih vizuelnih umjetnosti, likovne kritike i teorije Vizura. Objavljuje likovnu kritiku i prikaze s područja moderne i savremene umjetnosti, prijevode s francuskog i engleskog jezika. Predstavnica je Bosne i Hercegovine u Forumu slavenskih kultura – međunarodnoj organizaciji za promociju kulturne i naučne saradnje među zemljama slavenskog govornog područja, sa sjedištem u Ljubljani te u Evropskom centru za moderne jezike (ECML) Vijeća Evrope, sa sjedištem u Grazu. Članica je međunarodne asocijacije likovnih kritičara (AICA) sa sjedištem u Parizu.
Autorica je nekoliko značajnih likovnih monografija i brojnih izlagačkih projekata u zemlji i inostranstvu, između ostalih u Palais UNESCO u Parizu, Museo Correr u Veneciji, Pera Museum u Istanbulu, Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Za knjigu Bosanskohercegovačka grafika 20. stoljeća: šezdesete i sedamdesete godine 20. stoljeća u kontekstu moderniteta i postmoderniteta dobitnica je nagrade za poseban doprinos umjetnosti na Sajmu knjige u Sarajevu 2011. godine te nagrade "Hasan Kaimija" (2013). Knjiga "Selman Selmanagić i Bauhaus", u dopunjenom izdanju, prevedena je i na njemački jezik i predstavljena u Bauhaus arhivu u Berlinu, u okviru Godine evropskog kulturnog naslijeđa (ECHY 2018).
Bibliografija[uredi | uredi izvor]
- Stilska i normativna de-komponiranja: o modernom i postmodernom u likovnim umjetnostima u 20. stoljeću, Tugra, Sarajevo, 2008.
- Bosanskohercegovačka grafika 20. stoljeća, Tugra, Sarajevo, 2011.
- Selman Selmanagić i Bauhaus, Sarajevo, 2014.
- Selman Selmanagic und das Bauhaus, Berlin, 2018.
- Slike suvremenosti: ogledi o arhitekturi, fotografiji i umjetnosti, 2019.
- Behaudin Selmanović Selman, Sarajevo, 2019.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 145-146.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 7. 4. 2016. Pristupljeno 30. 7. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
- Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo Prof. dr. Aida Abadžić Hodžić
- Uni-Heidelberg Aida Abadžić Hodžić (en)
- BH. GRAFIKA 20. STOLJEĆA: promocija knjige Aide Abadžić Hodžić
- Selman Selmanagić – eine europäische Biographie
- Behaudin Selmanović, najveći slikar kojeg su Pljevlja ikada imala
- https://faktor.ba/vijest/dodjelom-priznanja-vkbi-obiljezio-28-godisnjicu-osnivanja-i-djelovanja/109130