Aleksandar Karađorđević (princ)
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Aleksandar Karađorđević | |
| Supružnik | Maria da Glória de Orléans e Bragança Katherine Clairy Batis |
|---|---|
| Djeca | Petar Karađorđević Filip Karađorđević Petar Karađorđević |
| Dinastija | Karađorđević |
| Otac | Petar II, kralj Jugoslavije |
| Majka | Aleksandra od Grčke |
| Rođenje | 17. juli 1945 London, Kraljevina Jugoslavija |
Aleksandar Karađorđević (rođen 17. jula 1945) je trenutni pretendent za tron Srbije. U vrijeme njegovog rođenja, njegov otac, Petar II Karađorđević, je bio kralj Jugoslavije, što ga čini posljednjim princom prijestolonasljednikom od Jugoslavije. Princ Aleksandar i njegova porodica danas se nazivaju srpskom kraljevskom porodicom.
Sadržaj |
Porijeklo [uredi]
Rođen je u hotelu Claridges u Londonu, kao prvo i jedino dijete kralja Petra II i Aleksandre od Grčke i Danske. Tadašnji predsjednik britanske vlade, Winston Churchill, privremeno je proglasio hotelski apartman broj 212. teritorijom Kraljevine Jugoslavije, kako bi dijete bilo rođeno u Jugoslaviji. Odmah po rođenju Aleksandar je dobio titulu princa, budući da je kralj Petar II tada još uvijek bio kralj Jugoslavije.
Princ je kršten u Westminsterskoj opatiji. Kumovi su mu bili tadašnji kralj Ujedinjenog Kraljevstva, George VI, i njegova kćerka, princeza Elizabeta, danas kraljica Elizabeta II.
Po završetku Drugog svjetskog rata, komunistički režim je spriječio kralja Petra II i ostale članove dinastije Karađorđević da se vrate u Jugoslaviju. Kralj Petar nije nikada abdicirao. Princ je u egzilu živio u Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskoj, i Italiji.
Obrazovanje [uredi]
Princ Aleksandar školovao se na institutu Le Rosey u Švicarskoj, Vojnoj akademiji Culver Military Academy u Sjedinjenim Američkim Državama, Školi Gordonston u Škotskoj, i Millfieldu u Engleskoj. Potom je stupio u Kraljevsku vojnu akademiju Ujedinjenog Kraljevstva. Od 1966. godine, kao oficir britanske vojske u kojoj je napredovao do čina kapetana, služio je u 16/5. puku Kraljevskih Kopljanika na Bliskom Istoku, u Italiji i Zapadnoj Njemačkoj. Pošto je napustio vojnu službu 1972. godine, posvetio se poslovnoj karijeri.
Pretenzije [uredi]
Kralj Petar II je umro nakon duge bolesti 1970. godine u Denveru u Koloradu. Iako je Aleksandar tada odlučio da formalno ne koristi titulu kralja - koja bi malo značila u egzilu - on se nije nikada odrekao bilo titule, bilo svog dinastičkog prava na krunu.
Aleksandar Karađorđević se 1999. godine aktivno pridružio u kampanju protiv vladavine Slobodana Miloševića. Držao je sastanke i bio u stalnom kontaktu sa srpskom opozicijom i ljudima širom bivše Jugoslavije. U novembru 1999. godine Aleksandar je sazvao u Budimpešti veliku konferenciju demokratske opozicije. Nakon Budimpešte uslijedio je sastanak u Banja Luci u januaru 2000. godine. U aprilu iste godine sazvao je veliki ključni skup u prijestolnici Grčke, Atini.
Princ Aleksandar i njegova porodica žive na Belom dvoru u Beogradu od ljeta 2001. godine. Princ se zalaže za uspostavljanje ustavne monarhije.
Brakovi i porodica [uredi]
Princ Aleksandar vjenčao se 1972. godine u Villamanrique de la Condesa u Španiji brazilskom princezom Marijom da Glorijom od Orléans-Bragançe, prvom rodicom španskog kralja Juana Carlosa. Iz njihovog braka rođena su tri sina: Petar (rođeni 1980) i blizanci, Filip i Aleksandar (rođeni 1982). Princ i princeza su se razveli 1983. godine. Princ Aleksandar je oženio Katherine Clairy Batis, koja se po vjenčanju preobratila na pravoslavlje. Prinčeva prva supruga se nakon njihovog razvoda udala za Ignacija de Medina y Fernández de Córdoba, vojvodu od Segorbe.
Porijeklo [uredi]
Vanjski linkovi [uredi]
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |