Alija Pirić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Alija Pirić
Rođenje (1949-11-05) 5. novembar 1949 (74 godine)
Stolac, FNRJ
ZanimanjeRedovni profesor književnosti / književni kritičar

Alija Pirić redovni je profesor književnosti i književni kritičar.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Crnićima (Stolac), gdje je i završio osnovnu školu. Završio je Učiteljsku školu i Pedagošku akademiju u Mostaru. Na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu (grupa Jugoslovenske književnosti) diplomirao je 1976. Radio je kao profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti u Gimnaziji u Stocu. Više godina bio je sekretar SIZ-a kulture i predsjednik kulturne manifestacije Slovo Gorčina u Stocu. Bio je direktor Srednjoškolskog centra u Čapljini. Magistrirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu 1990. iz područja filologije i historije književnosti. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1999.

Od 1995. radio je kao predavač kulture izražavanja i književnosti na Pedagoškoj akademiji u Mostaru. Obavljao je dužnost predsjednika Kulturnog društva "Preporod" u Mostaru te dužnost direktora izdavačke kuće "Preporod" u Sarajevu. Bio je na studijskom boravku u Beču.

Radio je kao profesor književnosti na Filozofskom fakultetu u Tuzli, Pedagoškom fakultetu u Bihaću, Pedagoškom fakultetu u Zenici i Fakultetu humanističkih nauka na Univerzitetu "Džemal Bijedić" u Mostaru. Bio je savjetnik federalnog ministra obrazovanja i nauke.

Priredio je za štampu više knjiga. Objavio je više izvornih naučnih radova, stručnih ogleda i studija, kao i više književnih prikaza i kritika.

Objavljuje književnu kritiku, književne prikaze, oglede i studije u raznim časopisima i listovima: Odjeku, Mostu, Životu, Izrazu, Oslobođenju, Motrištima, Ljiljanu, Hercegovini, Beharu, Slovu Gorčina, Pregledu, Bosanskoj vili, Didaktičkim putokazima i drugim. Učesnik je brojnih naučnih skupova u zemlji i inozemstvu. Bio je više puta mentor i član komisije za izradu doktorskih, magistarskih i završnih diplomskih radova.

Trenutno radi kao redovni profesor književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Živi u Sarajevu.

Posebna izdanja[uredi | uredi izvor]

  • Stil i tekst, "Bosanska riječ", Wuppertal / Tuzla, 2000[1]
  • Šemsudin Sarajlić – Od društvene funkcije do književnoestetske umjetnosti, "Dobra knjiga", Sarajevo, 2009[2]
  • Arheologija teksta, DES, Sarajevo, 2010[3]
  • Dubravski leksikon, Udruženje "Bregava", Stolac, 2013[4]
  • Mogućnosti čitanja teksta, Filozofski fakultet Sarajevo (e-izdanje), 2014[5]
  • Mogućnosti čitanja teksta(drugo izdanje), IC štamparija, Mostar, 2015.
  • Snovi i oblaci – moji sagovornici u vrijeme corone, zbirka antropoloških i fenomenoloških eseja, IC štamparija, Mostar, 2022[6]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet Sarajevo, 2010.
  • Rašid Durić, "Eminentni spoj znanstvene i umjetničko-stilističke kritike", Most, Mostar, 140-141, juli–august 2001.
  • Muhamed Šator, "Ka modernom tumačenju književnosti – prikaz knjige 'Stil i tekst'", Most, Mostar, 137, april 2001.
  • Sead Mahmutefendić, "Uzor jednom stilističkom periodu – prikaz knjige 'Stil i tekst'", "Oslobođenje", 18. 3. 2001.
  • Hadžem Hajdarević, "Vjera u književnu riječ", Ljiljan, Sarajevo, 9–16. 10. 2000.

Priređene knjige[uredi | uredi izvor]

Hutovo blato, 2010

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Stil i tekst, Alija Pirić, Bosanska riječ Tuzla, POINT knjižara, on-line trgovina". knjiga.ba. Pristupljeno 12. 5. 2022.
  2. ^ "Šemsudin Sarajlić – od društvene funkcije do književnoestetske umjetnosti, Alija Pirić, Dobra knjiga, POINT knjižara, on-line trgovina". knjiga.ba. Pristupljeno 12. 5. 2022.
  3. ^ "DES SARAJEVO". knjizara-dominovic.hr. Pristupljeno 12. 5. 2022.
  4. ^ "DUBRAVSKI LEKSIKON – EHONEWS". 3. 3. 2022. Pristupljeno 12. 5. 2022.[mrtav link]
  5. ^ Pirić, Alija (1. 1. 2014). Mogućnosti čitanja teksta (jezik: engleski). e-knjige Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. ISBN 978-9958-525-40-7.
  6. ^ "'Snovi i oblaci' Alije Pirića: Romantično uzdignuće sublimirane ljepote". Oslobođenje. 23. 4. 2022. Pristupljeno 11. 5. 2022.