Aluminijum

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Aluminijum
Općenito
Hemijski element, Simbol, Atomski broj Aluminijum, Al, 12
Serija Metal
Grupa, Perioda, Blok 13, 3, p
Izgled srebrenast
Zastupljenost 7,57 %
Atomske osobine
Atomska masa 26,981538 u
Atomski radijus (izračunat) 125 (118) pm
Kovalentni radijus 118 pm
Van der Waalsov radijus - pm
Elektronska konfiguracija [Ne] 3s2 3p1
Broj elektrona u energetskom nivou 2, 8, 3
1. energija ionizacije 577,5 kJ/mol
2. energija ionizacije 1816,7 kJ/mol
3. energija ionizacije 2744,8 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanje čvrsto
Mohsova skala tvrdoće 2,75
Struktura kristala kubična prostorno centrirana
Gustoća 2700 kg/m3
Magnetizam paramagnetičan
Tačka topljenja 933,47 K (660,32 °C)
Tačka ključanja 2740 K (2467 °C)
Molarni volumen 10,00 · 10−6 m3/mol
Toplota isparavanja 293,4 kJ/mol
Toplota topljenja 10,79 kJ/mol
Pritisak pare

2,42 · 10−6 Pa

Brzina zvuka 6420 m/s kod 293,15 K
Specifična toplota 900 J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost 37,7 · 106 S/m
Toplotna provodljivost 237 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj 3
Oksidi Al2O3
Elektrodni potencijal −1,66201 V (Al3+ + 3e → Al)
Elektronegativnost 1,61 (Pauling-skala)
Izotopi
Izotop RP t1/2 RA ER MeV PR
25Al

{sint.}

7,183 s ε 4,277 25Mg
26Al

{sint.}

7,17 · 105 a ε 4,004 26Mg
27Al

100 %

Stabilan
28Al

{sint.}

2,2414 min β- 4,642 28Si
29Al

{sint.}

6,56 min β- 3,680 29Si
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja

Lako zapaljivo

F
Lako zapaljivo
Obavještenja o riziku i sigurnosti
R: 15-17
S: (2-)7/8-43
Ukoliko je moguće i u upotrebi, koriste se SI osnovne jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci su podaci dobiveni mjerenjima u normalnim uslovima.

Aluminij (Al, latinski- aluminium) je metal IIIA grupe. Jedini stabilni izotop mu je27Al.

Sadržaj

[uredi] Zastupljenost

Aluminijum je peti po rasprostranjenosti od svih elemenata koji se javljaju na površini Zemlje. Često dolazi sa silicijumom i oksigenom u sastavu alumosilikata. Ulazi u sastav stijena kao što su granit i glina. Aluminjium se pojavljuje kao mineral kriolit Na3AlF6. Najvažnija ruda aluminijuma je boksit Al2O3 ·xH2O

[uredi] Hemijske osobine

Oksidacioni broj aluminijuma je +3. Čist aluminijum na zraku polahko se oksidira, prekrivajući se slojem oksida Al2O3, koji štiti od korozije metal koji se nalazi ispod površine. Rastvara se u neoksidirajućim kiselinama, pri čemu nastaje hidratisani Al3+ ion. Aluminijum se lako rastvara u jakim bazama (kao na primjer natrijum hidroksid NaOH ili kalijum hidroksid KOH) istiskujući vodonik i prelazeći u 2Na[Al(OH)4]

2Al + 2NaOH + 6H2O → 2Na[Al(OH)4] + 3H2

Koncentrovana azotna kiselina pasivizira aluminijum.

[uredi] Primjena

Zbog njegovih osobina, kao što su mala gustina i velika otpornost na koroziju, legure aluminijuma sa bakrom i molibdenom zvane duraluminijum našle su mnoge primjene i koriste se za proizvodnju široke grupe proizvoda od konzervi do dijelova za kosmičke brodove. Čist, kristalan aluminijum je krt i lomljiv.

[uredi] Jedinjenja

Najvažnija jedinjenja aluminija su amfoterni aluminijum oksid, i aluminij(III) hidroksid. Litijum aluminijum hidrid LiAlH4 se često koristi u organskoj hemiji. Veliki industrijski značaj imaju aluminosilikati, a posebno MAO (metalni aluminosilikat). Glina i ilovača koje se koriste u produkciji keramike su složene mješavine aluminijuma i K[AlSi3O8] ili aluminija i Na[AlSi3O8]. Aluminij(III) hidroksid se koristi za prečišćavnje vode za piće, mada se u novije vrijeme njegova upotreba izbjegava zbog dokazane povezanosti Al3+ iona sa nastankom Alzheimerove bolesti[1].

[uredi] Biološki značaj

Aluminij nema nikakvog biološkog značaja, mada su neki ljudi alergični na taj metal.

[uredi] Reference