Ambrose Bierce

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Ambrose Bierce
Example alt text
američki književnik
Rođenje 24. juni 1842.
Ohio, SAD
Smrt 1914.

Ambrose Gwinett Bierce (24. juni 1842. - 11. januar 1914.) bio je američki urednik, novinar, pisac kratkih priča, basnopisac i satiričar. On je napisao kratku priču "Pojava na mostu Owl Creek" i sastavio satirični leksikon "Đavolov riječnik". Njegovom žestinom kao kritičar i podrugljivim pogledom na ljudsku prirodu koja je upoznala njegov rad, zaradio je nadimak "Gorki Bierce".

Uprkos svome ugledu kao žeštoki kritičar, Bierce je ohrabrivao mlađe pisce, uključujući i pjesnika Georgea Sterlinga i proznog pisca W.C. Morrowa. Bierce je imao prepoznatljiv stil pisanja, posebno u svojim pričama. Njegov stil je bio često nagli početak, tamne slike, nejasne reference na vrijeme, ograničeni opis, nemogući događaji i tema rata.

1913. godine Bierce je putovao u Meksiko da stekne iskustvo iz prve ruke o meksičkoj revoluciji. Dok je putovao sa pobunjenicima, nestao je bez traga.

Rani život[uredi | uredi izvor]

Bierce je rođen u Horse Cave Creeku, u okrugu Meigs u Ohiu, od Marcusa Aurelius Bierce i Laure Sherwood Bierce. Njegova majka je bila potomak Williama Bradforda. Njegovi roditelji su bili siromašni književni par koji je u njemu usadio duboku ljubav prema knjigama i pisanju. Dječak je odrastao u okrugu Kosciusko u Indiani, gdje pohađa srednju školu.

On je bio deseti od trinaestoro djece. Otac im je dao svima imena koja počinju slovom A. Njegova braća i sestre su se zvali Abigail, Amelia, Ann, Addison, Aurelius, Augustus, Almeda, Andrew, Albert, Ambrose, Arthur, Adelia i Aurelia. Otišao je od kuće sa petnaest godina kako bi postao pisac za male Ohio novine.

Vojna karijera[uredi | uredi izvor]

Na početku američkog građanskog rata, Bierce je bio u 9. pješadijskom puku vojske Unije. Sudjelovao je u operacijama u Zapadnoj Virginiji 1861. godine, gdje je bio prisutan u prvoj bitci u Filipiju gdje je dobio orden za hrabro spašavanje. U februaru 1862. godine dobio je čin poručnika i služio je kao osoblje generalu Williamu Babcocku Hazenu kao topografski inžinjer.

U aprilu 1862. godine borio se u bitci kod Shiloha, a svoje zastrašujuće iskustvo u toj bitci stavio je nekoliko godina kasnije u kratke priče i memoare u knjizi "Ono što sam vidio u Shilohu". U junu 1864. godine zadobio je ozbiljnu povredu glave u bitci kod planine Kennesaw i proveo je ostatak ljeta u odsustvu. Vraća se u aktivnu službu u septembru a otpušten je iz vojske u januaru 1865. godine.

Svoju vojnu karijeru 1866. godine nastavlja kao dio vojne ekspedicije. Ekspedicija je išla sa konjima iz Omahe u San Francisko.

Privatni život[uredi | uredi izvor]

Bierce je oženio Mary Ellen "Mollie" Dan 25. decembra 1871. godine. Imali su troje djece, dva sina i kćerku. Najstariji sin je počinio samoubistvo, a najmlađi je umro od upale pluća uzrokovane alkoholizmom. Rastavljaju se 1904. godine, nakon pronalaska pisma od strane obožavaoca. Mollie Bierce je umrla godinu dana kasnije.

Bierce je bio agnostik. Cijelog života je patio od astme uzrokovane ratnim događanjima.

Novinarstvo[uredi | uredi izvor]

U San Francisku Bierce je dobio čin majora. Nakon vojske ostao je u San Francisku, gdje postaje poznati urednik lokalnih novina "San Francisco News Letter" i "The Argonaut".

Od 1872. do 1875. godine Bierce je živio i pisao u Engleskoj. Tu je objavio kompilaciju članaka pod pseudonimom "Dod Grile" 1873. godine. Povratkom u Sjedinjene Američke Države ponovo se nastanio u San Francisku. Od 1879. do 1880. godine proputovao je cijelu Dakotu.

1887. godine objavio je kolumnu "Brbljanje" i zapošljava se u novinama Williama Randolpha Hearsta "San Francisco Examiner". S vremenom postaje jedan od najuglednijih i najuticajnijih pisaca i novinara Zapadne obale. Tu ostaje do 1906. godine.

Zbog svoje sklonosti za oštru društvenu kritiku i satiru, Bierce je tokom svoje duge novinarske karijere često ulazio u kontroverze. U nekoliko navrata njegove kolumne su izazvale burne neprijateljske reakcije što je stvorilo probleme za Hearsta. Jedan od najznačajnijih incidenata desio se nakon atentata na predsjednika Williama McKinleya, kada je napisao pjesmu o ubistvu guvernera Goebela 1900. godine nazvanoj "povod za slavlje".

Hearst je na taj način optužio suparničke novine i državnog sekretara Elihu Roota da su pozvali na atentat McKinleya. Uprkos nacionalnoj pometnji, Hearst nije otkrio Biercea kao autora pjesme, niti ga je otpustio.

Književna djela[uredi | uredi izvor]

Bierce se smatra majstorom engleskog stila pisanja, i praktično sve što je došlo iz njegova pera bilo je poznato po svojoj mudroj formularizaciji stila. On je pisao i  u različitim književnim žanrovima.

Njegove kratke priče se smatraju među najboljima u 19. stoljeću. On je realno pisao o strašnim stvarima koje je vidio u ratu u pričama kao što su "Pojava na mostu Owl Creek", "Udareni prozor", "Ubijen u Resacu", "Chickamauga".

Pored ratnih priča, objavio je i nekoliko tomova poezije. U svojoj "Fantastičnoj basni" predvidio je ironični stil groteskuerije koja je postala češći žanr u 20. stoljeću.

Jedno od Bierceovih napoznatijih djela je njegova mnogo čitana knjiga "Đavolov riječnik", koja je objavljena 1906. godine. Sastoji se od satiričnih definicija engleskih riječi i političkih besmislica.

Pisao je "lavovskim stilom", što znači jednu liniju poezije sa rimom interne šeme. U djelu "Ella Wheeler Wilcox" uključuje apokrifilni dvostih.

Nestanak[uredi | uredi izvor]

U oktobru 1913. godine Bierce, u dobi od 71. godinu, odlazi u Washington kako bi obišao ratišta iz građanskog rata. Do decembra je prošao kroz Luzijanu i Teksas, odlazeći preko El Pasa u Meksiko, koji je bio u agoniji revolucije. U Ciudad Juarezu pridružuje se vojsci Pancho Ville kao promatrač. U toj ulozi svjedočio je bitci kod Tierra Blanca.

Bierce je bio u pratnji Pancho Ville u gradu Chihuahua. Njegova posljednja poznata komunikacija sa svijetom bila je pismo koje je napisao Blanchu Partingtonu, bliskom prijatelju, 26. decembra 1913. godine. Nakon zatvaranja ovog pisma rekao je: "Što se mene tiče, ja sutra odlazim u nepoznatom pravcu" i nestao je bez traga. Njegov nestanak postao je jedan od najpoznatijih u američkoj historiji. 

Usmena tradicija u Sierra Mojadi, dokumentovana svešteniku Jamesu Lienertu, navodi da je Bierce strijeljan na gradskom groblju. Skeptik Joe Nickell smatra da je ova priča prilično nevjerovatna. On citira Bierceovog prijatelja i biografa Waltera Nealea koji je rekao da je 1913. godine Bierce ozbiljno bolovao od astme i ozbiljno kritikovao Pancha Villu. Neale zaključuje da bi bilo teško reči da je Bearce otišao u Meksiko i pridružio se Pancho Villi.

Sve istrage o njegovoj sudbini nisu urodile plodom, i Nickell priznaje da je, uprkos nedostatku čvrstih dokaza, Bierce otišao u Meksiko. Stoga, bez obzira na mnoge teorije (uključujući i samoubistvo), njegova smrt ostaje misterija.

Nasljedstvo i utjecaj[uredi | uredi izvor]

Najmanje tri filma su izrađena od Bierceove priče "Pojava na mostu Owl Creek". Američka filmska verzija pod imenom "Most" objavljena je 1929. godine. Francuska verzija pod nazivom "Rijeka Hibou", u režiji Roberta Enrica, objavljena je 1962. godine. Druga američka verzija, u režiji Briana Jamesa Egena, objavljena je 2005. godine. Francuska verzija je emitovana 1964. godine kao jedna od epizoda televizijske serije Zona sumraka: pojava na mostu Owl Creek.

Film je snimljen od još jedne Bierceove priče "Oči pantera". Do danas postoje samo dvije verzije priče na ekranu. Jedna verzija je snimljena sa Shelley Duvall u seriji "Noćna mora" 1990. godine. Ova verzija trajala je oko 60 minuta. Druga kraća verzija puštena je 2006. godine u režiji Michaela Bartona.

Američki kompozitor Rodney Waschka II je sastavio operu, Sv. Ambrose, na osnovu Bierceova života. Bierceov nestanak je također bila popularna tema. Roman Carlosa Fuentesa "Stari gringo" je fikcionalizirana na račun Bierceovog nestanka koji je kasnije pretvoren u film "Stari Gringo" (1989.) u kojem glumi Gregory Peck u glavnoj ulozi. Bierceov nestanak i odlazak u Meksiko pružaju pozadinu horor filma "Od sumraka do zore 3: Krvnikova kći" (2000.), u kojem Bierceov lik igra centralnu ulogu. Bierceova sudbina je predmet i objavljenog romana Geralda Kersha "Muškarac bez kostiju".  

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:


System-users.svg Nedovršeni članak Ambrose Bierce koji govori o biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.