Ambrozija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Ambrozija
Ambrozija
Ambrozija
Sistematika
Carstvo Plantae
Koljeno Magnoliophyta
Klasa Magnoliopsida
Red Asterales
Porodica Asteraceae
Rod Ambrosia
Vrsta A. artemisiifolia
Dvojno ime
Ambrosia artemisiifolia
L., 1753

Ambrozija (lat. Ambrosia artemisiifolia) je biljka iz porodice Asteraceae. Na prostoru Bosne i Hercegovine poznata je i pod nazivima: fazanuša, fazanka, limundžik ili partizanka. To je veoma raširen korov i jedna od najraširenijih biljaka iz roda Ambrosia u Sjevernoj Americi i nekim dijelovima Evrope.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Ambrozija je jednogodišnja zeljasta biljka, koja naraste od 1 do 1,5 metar. Korjen joj je u obliku vretena i dosta jak. Stablo joj je uspravno, razgranato i gusto prekriveno sitnim dlačicama. Listovi su naspramni, perasto dijeljeni u uske režnjeve, maljavi, tamnozelenog lica i sivozelenog naličja. Cvijetovi su skupljeni u jednopolne glavičaste cvasti na vrhu stabla i grana. Muški cvjetovi su blijedožuti, cjevasti, sakupljeni u poluloptaste, viseće, guste cvati u obliku klāsa. Ženske cvati se formiraju u pazuhu gornjih listova, ispod muških cvati, sa pojedinačnim cvjetovima. Plod je ahenija u kojoj se nalazi sjeme. Cvjeta od kraja jula do sredine oktobra. Razmnožava se sjemenom, a sjeme se širi posredstvom čovjeka i vjetrom.

Porijeklo[uredi | uredi izvor]

Ambrozija je porijeklom iz Sjeverne Amerike, odakle je u Evropu uvezena kontaminiranim pošiljkama sjemena. Zbog svoje izuzetno velike reprodukcijske moći, ali i dobre sposobnosti prilagođavanja novim uslovima okoline, u Evropi se veoma brzo i lahko širi, kako na poljoprivrednim tako i na nepoljoprivrednim zemljištima. Veoma često raste na napuštenim zemljištima, pored puteva, pruga, na međama, đubrištima, pored kuća i slično.

Štetnost[uredi | uredi izvor]

Polen ambrozije je jedan od najjačih poznatih alergenata.[1] Sluznica organa za disanje je kontaktno mjesto gdje polen kod osjetljivih bolesnika pokrene alergijsku reakciju. Kao manifestacija alergije javlja se crvenilo očiju, suzenje, začepljenje nosa, svrab u nosu, kihanje, kašalj, otežano disanje, astma i promjene na koži i probavi. Prag koji izaziva alergijske reakcije je vrlo nizak, manje od 20 polenovih zrna po kubnom metru zraka. Danas se smatra da je oko 10% stanovništva alergično na polen ambrozije.[1]

Štetnost ambrozije u poljoprivredi je velika, jer ona, zahvaljujući svom izuzetno jakom korjenskom sistemu i bujnoj vegetativnoj masi, iz zemljišta iznosi velike količine hranjivih materija, prouzrokujući time osiromašenje zemljišta. Osim toga, ambrozija je veoma jak kompetitor, zbog čega doprinosi značajnom smanjenju prinosa i kvaliteta biljnih kultura.

Suzbijanje[uredi | uredi izvor]

Ambrozija se veoma teško suzbija. Najdjelotvorniji pristup suzbijanju ambrozije uključuje mehaničke, agrotehničke i hemijske mjere suzbijanja.

  • Mehaničke mjere uključuju pravovremeno uništavanje ove biljke čupanjem ili košenjem, prije nego počne period cvjetanja.
  • Agrotehničke mjere predstavljaju osnovne agrotehničke mjere suzbijanja korova, međuredno kultiviranje oko okopavina i slično
  • Hemijske mjere se koriste na nepoljoprivrednim zemljištima, a uključuju upotrebu neselektivnih herbicida na bazi glikofosfata, glikofosfinatamonijuma, dihlorbenila ili imazapira, a mogu se izvoditi isključivo u ranim fazama rasta biljke.

U mnogim evropskim zemljama doneseni su brojni zakonski propisi u vezi iskorjenjivanja ambrozije. U Federaciji Bosne i Hercegovine, doneseno je Uputstvo o načinu izvršavanja mjera obaveznog uništavanja ambrozije[2] i Odluka o mjerama za sprječavanje širenja i uništavanje ambrozije[3] kojima se nalaže svim pravnim i fizičkim osobama poduzimanje obaveznih mjera uništavanja ambrozije. Slični propisi su na snazi u Hrvatskoj[4], Švicarskoj[5], Njemačkoj[6] i mnogim drugim državama.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: