Anafaza (mitoza)
Hromosomi se dijele, a mikrotubule skraćuju.
Anafaza mitoze je omeđena početkom razdvajanja metafaznih hromatida svakog hromosoma i njihovim dolaskom na polove diobenog vretene. Pošto je nestala i posljednja spona između hromatida, one se brzinom od 1 μm u minuti, pomjeraju prema onom polu diobenog vretena za kojeg su kinetohornim mikrotubulima spojene. Od tog momenta hromatide mijenjaju ime i postaju hromosomi.
U prvoj polovini anafaze kretanje hromosoma uzrokovano je skraćivanjem kinetohornih tubula, a u drugoj polovini anafaze izduživanjem polarnih mikrotubula. Anafaza u prosjeku traje svega nekoliko minuta i zbog toga se relativno rijetko otkriva na mikroskopskom preparatu. Kada hromatide stignu do polova diobenog vretena, neprimjetno se zavrsava anafaza i počinje telofaza. Pošto je nestala i posljednja spona između hromatida, one se brzinom od 1 mμ u minuti, pomjeraju prema onom polu diobenog vretena za kojeg su kinetohornim mikrotubulima spojene. Od tog momenta hromatide mijenjaju ime i postaju hromosomi.[1][2][3]
Anafaza u prosjeku traje svega nekoliko minuta i zbog toga se relativno rijetko otkriva na mikroskopskom preparatu. Kada hromatide stignu do polova diobenog vretena, neprimjetno se zavrsava anafaza i počinje telofaza.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
- ^ Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003): Biologija za 2. razred opće gimnazije: 39-41. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-581-0.