Anaksimen

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Anaksimen

Anaksimen (588-524. p. n. e.) je bio Grk koji je pripadao miletskoj školi (Milet-zapadna obala Male Azije, trgovački i kulturni centar u VI st. p. n. e.). Za pripadnike miletske škole osnovno filozofsko pitanje bilo je: Šta je pratemelj, prauzrok svijeta (Arhe)? Za njega je zrak bio praosnov svega, a zgušnjavanjem i razrjeđivanjem zraka nastaju različite stvari i oblici.

Spisi[uredi | uredi izvor]

Služio se jonskim govorom i to jednostavnim i nekićenim.

Učenje[uredi | uredi izvor]

Na neki način, djelimično prihvata Anaksimandrosovo učenje da arhei mora prevazilaziti bića – ako je to neodređeno, onda je o tom nemoguće misliti. Šta je to nema kvaliteta i određenosti – to je ništa, ne može se misliti ništa. Da li nešto ništa može biti izvor svih stvari. Nastajanje iz ničeg ne postoji. Moramo naći arhei koji je zamisliv. Zrak je arhei bića. Zašto? Zrak je određen, da se empirijski osjetiti, ima kvalitet, ali je u toj određenosti najmanje određen (u odnosu na druge elemente). Svodi kvalitet na kvantitet. Jedno počelo, ali veličinom beskonačno, a po svojim kakvoćama ograničen. Zrak je bezgraničan i u vječnom kretanju. Vratio se teoriji određenog praiskonskog elementa, ali je prihvatio teze svog učitelj Anaksimandrosa, o postojanju dviju suprotnih pojava: razrjeđivanja i zgušnjavanja. Zrak je različit po razrijeđivanju i zgušnjavanju s obzirom na bića, sve se rađa nekim njegovim zgušnjavanjem i ponovnim razrijeđivanjem. Tvrdio je da je zrak ili plinovito stanje, element koji je za njega imao praiskonsko značenje, pa je smatrao da ono prožima čitav svemir i ljudsku dušu, stvara vatru razrijeđivanjem, a vodu (tekuće stanje) i zemlju (kruto stanje) posrednim stadijima zgušnjavanja, kako nam ih prikazuje vjetar i oblaci. Zrak je beskonačan, a ono što iz njega nastaje je konačno. I on smatra da je kretanje vječno i da usljed njega nastaje promjena. Svijet nije viječan, nego postaje kroz neka vremenska razdoblja svaki put drugačiji.

Aetius – Anaksimenes griješi misleći da su živa bića sastavljena iz jednostavnog i jednolikog zraka i p. n. e.ume. Ta nemoguće je postaviti jednu stvar za počelo bića, nego treba postaviti i djelatni uzrok. Kao što srebro samo nije dovoljno da postane vrč ako ne postoji ono što čini, to jest srebrar.

Kosmos[uredi | uredi izvor]

Pokušao je da prirodonaučno objašnjenje porijekla svemira i odstrani mit o božanskom stvaranju svijeta. Kao i za Anaksimandra i za njega je periodičan kozmološki sistem. Prvi princip ni nastaje ni nestaje. Jedan svijet – jedno počelo. Anaksimenes je uzimao da zemlja, koja je postala postepenim zgušnjavanjem zraka, pliva na zraku i ne može potonuti, jer je pljosnata i široka, sunce i zvijezde ne idu ispod zemlje po noći nego uz ivicu horizonta od zapada ka istoku, a ne vide se zato što ih zastiru visoke gore na kraju zemlje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Wikicitat
Wikicitat: Anaksimen


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: