Animizam

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži

Animizam je jedno od prvih vjerovanja rašireno među plemenskim narodima. Smatra se primitivnim jer nema obreda, svetih knjiga, spisa ni osnivača. Animisti vjeruju u duhove, tj. da sve što postoji ima dušu (npr. drvo, stol...).

Animizam ne priznaje razdvajanje duše i tijela, duha i tvari. Zbog toga je njegova osnova vjerovanje da ljudske duše postoje u životinjama, biljkama i ostalim materijalnim objektima i da do nekog stepena utječu na samo njihovo postojanje. Također pretpostavljaju da sjedinjenje duha i tvari utječe na svakodnevni život.[1]

Na samom začetku animizma vjerovalo se da su duše jako slične ljudima, a tek kasnije, razvitkom neanimističkih religija, duše su izgubile svje materijalne karakteristike i postale spirtualne. Britanski antropolog Edward Burnett Tylor u djelu Primitivne kulture (1871) tvrdi da je ovaj vid religije prvi oblik religije na svijetu.[2] Taylor je u ovoj knjizi prvi upotrijebio riječ animizam za "vjerovanje u duhove" (tj. mistične, natprirodne, neempirijske ili izmišljene pojmove).

Animizam u filozofiji[uredi | uredi izvor]

Pojam animizam odnosi se na različite filozofske sisteme. Koristi se za opisivanje Aristotelovog stava prema odnosu duše i tijela. Osim toga, Leibnizovo djelo Monadologija također se smatra animističkim. Ovaj pojam najčešće se veže za vitalizam, stav povezan sa Georgom Ernestom Stahlom i Francisqueom Bouillierom, koji smatraju da je život, ili život i mišljenje, osnovni princip razvoja čovjeka i društva i da u osnovi svega nisu samo mehanički procesi nego i sila koja utječe na pravac, ali ne i na veličinu energije. Jedan potpuno drugačiji sistem ideja, također nazvan animizam, koji su zastupali Platon, Schelling i ostali, jeste vjerovanje u dušu svijeta.

Animizam u današnjem svijetu[uredi | uredi izvor]

Danas se značajan broj animista može naći u zemljama poput Zambije, Bangladeša, Indije, Indonezije, Japana, Perua, Filipina, Kanade, Rusije, Švedske, Tajlanda, SAD-a.

Moderni neopagani ponekad sami sebe nazivaju animistima želeći tako istaći da poštuju raznolikost živih bića i duhova s kojima ljudi dijele svijet i svemir. Mnogi od njih vjeruju da priroda i mjesta imaju svoj duh, koji ponekad može biti veoma snažan. Pored toga, neki vikanci upotrebljavaju pojam animist da označe da se Majka Božica i Svemogući Bog zapravo sastoje od svega što postoji. Međutim, ovaj vid panteizma razlikuje se od animizma jer poštuje ljude i objekte samo zato što u sebi nose božansko. Animisti poštuju bića zbog samih sebe - zbog toga što su ljudi ili što imaju dušu.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: