Animizam

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Animizam je jedno od prvih vjerovanja rašireno među plemenskim narodima. Smatra se primitivnim jer nema obreda, svetih knjiga, spisa, ni osnivača. Animisti vjeruju u duhove, tj. da sve što postoji ima dušu (npr. drvo,stol...).

Animizam ne priznaje razdvajanje duše i tijela, duha i tvari. Zbog toga njegova osnova je vjerovanje da ljudske duše postoje u životinjama, biljkama i ostalim materijalnim objektima, i do nekog stepena utiču na samo postojanje istih. Također pretpostavljaju da sjedinjenje duha i tvari utiče na svakodnevni život[1].

Na samom začetku animizma vjerovalo se da su duše jako slične ljudima a tek kasnije, razvitkom ne-animističkih religija, duše su izgubile svje materijalne karakteristike i postale spirtualne. Britanski antropolog Sir Edward Burnett Tylor u djelu Primitivne kulture (1871) tvrdi da je ovaj vid religije prvi oblik religije na svijetu[2]. Taylor je u ovoj knjizi prvi upotrijebio riječ animizam za "vjerovanje u duhove" (tj. mistične, nadprirodne, ne-empirijske ili izmišljene pojmove)

Animizam u filozofiji[uredi | uredi izvor]

Pojam animizam se odnosi na različite filozofske sisteme. Koristi se za opisivanje Aristotelovog stava prema odnosu duše i tijela. Osim toga, Leibnizovo djelo Monadology se također smatra animističkim. Pojam se najčešće veže za vitalizam, stav povezan sa Georg Ernest Stahlom i F. Bouillier, koji smatraju da je život, ili život i mišljenje, osnovni princip razvoja čovjeka i društva, i da u osnovi svega nisu samo mehanički procesi nego i sila koja utiče na pravac ali ne i na veličinu energije. Jedan potpuno drugačiji sistem ideja također nazvan animizam, kojeg su zastupali Platon, Šeling i ostali, je vjerovanje u dušu svijeta.

Animizam u današnjem svijetu[uredi | uredi izvor]

Danas se značajan broj Animista može naći u zemljama poput Zambije, Bangladeša, Indije, Indonezije, Japana, Perua, Filipina, Kanade, Rusije Švedske, Tajlanda, SAD.


Moderni Neopagani ponekad sami sebe nazivaju animistima želeći tako istaknuti da poštuju raznolikost živih bića i duhova s kojima ljudi dijele svijet i svemir. Mnogi od njih vjeruju da priroda i mjesta imaju svoj duh koji ponekad može biti veoma snažan. Pored toga, neki Wiccanci upotrjebljavaju pojam animista da označe da se Majka Božica i Svemogući Bog zapravo sastoje od svega što postoji. Međutim ovaj vid Panteizma se razlikuje od animizma jer poštuje ljude i objekte samo zato što u sebi nose božansko. Animisti poštuju bića zbog samih sebe - zbog toga što su ljudi ili što imaju dušu.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Religious syms.svg Nedovršeni članak Animizam koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: