Arachnide

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Arachnide je klasa artropoda, tijela sastavljenog iz dva dijela: cephalotoraxa i abdomena. Posjeduju dvije štipaljke koje nadomještaju antene, a služe kao čeljusti, imaju četiri para šapica i dva ticala. Najpoznatiji predstavnici tog razreda su pauci, škorpioni , grinje i td.

Pauci[uredi | uredi izvor]

Pauci ( Aroneae) su najbrojnija grupa arahnida, opisano je više od 26000 vrsta, a pretpostavlja se da ih ima više od 1 000 000 vrsta. Dužina tijela, ne računajući noge, ne prelazi više od 2 cm. Postoje neke tropske vrste koje narastu do 9 cm. Ako se mjere noge dužina im je oko 20 cm. Prosoma i opistosoma, prednji i zadnji dio odvojeni su suženjem ili strukom (pedicel). Prosoma je zaštičena oklopom i na prednjem dijelu nosi 8 očiju. Helicere su sa otrovnim žlijezdama, pelipalpe su kod mužjaka transformisane u organe za parenje. Obli trbuh optosoma nije segmentisan. On nosi dodatke, koji su modifikovani u organe za predenje niti. Ovi organi luče niti koje se koristi za ispredanje mreže, samo kod manjeg broja vrsta. Kod većine vrsta niti se koriste za ispredanje čahure. Ona zaštičuje jaja ili služi kao konopac pri premještanju sa jednog mjesta na drugo. U vrijeme parenja mužjak je izložen priličnoj opasnosti. Pri prilasku ženki ona ga može zamjeniti sa plijenom. On se ljulja na niti prema ženki i pri tom trza nit da bi je upozorio na svoje namjere. Pauci su mesožderi. Hrane se insektima. Ubijaju ih otrovom koji ubrizgaju preko helicera. Žive gdje god žive i insekti.

Vrste pauka[uredi | uredi izvor]

Pauci se dijele u više grupa.

  1. Araneomorphae – obični pauci
  2. Liphistomorpfae- najprimitivniji. Imaju veliko tijelo sa dva para pluća. Zglavčate helicere usmjerene su u pravcu uzdužne osovine tijela.
  3. Mygalomorphae obuhvataju: pauke zamkare i ptičje pauke. Ima ih oko 500 vrsta.
  4. Araneomorfe obuhvataju najveći broj živih pauka. Ima ih bar 24000 vrsta. Helicere su im pripojene duž ravni koja je normalna na uzdužnu osovinu. Imaju samo jedan par pluća.
  5. Therididae obuhvataju oko 1300 vrsta. Široko su rasprostranjeni. Iz ove grupe poznata je crna udovica. Njen otrov je opasan za čovjeka.
  6. Argiopidae su veoma brojna porodica. Obuhvataju pauke koji ispredaju veoma čvrste mreže. U ovu grupu ubraja se džinovski pauk ( N. Clavipes) najveći pauk koji ispreda mrežu.
  7. Agelenidae su velika porosica sedetarnih pauka koiji prave mrežu u obliku lijevka.
  8. Lycosidae ćine grupu ćijije pripadnik vučiji pauk. Često se može vidjeti kako trči poljima i šumama u većem broju.. ne pletu mrežu nego love plijen neposrednim napadom. Članovi ove porodice su tarantule južne Evrope.
  9. Pauci krabe (Thomisidae) dobile su ime po obliku trbuha. Ovo su pauci lutalice. Ima ih oko 16000 vrsta. Imaju dva para prednjih nogu koje im omogučavaju da trče kao krabe.
  10. Pauci skakači (Salticidae) su druga grupa pauka lutalica. Imaju odlično razvijeno čulo vida. Na plijen skaču iz daljine i tako ga hvataju. Široko su rasprostranjeni a najviše ih ima u tropskim predjelima. Postoji najmanje 3000 vrsta.
  11. Lyniphidae uglavnom žive u hladnim polarnim oblastima.
  12. Smeđi pauk je pustinjski pauk, koji je otrovan. Njegov otrov razbija crvena krvna zrnca i može izazvati ozbiljnije oštečenje kože.

Ricinuleji[uredi | uredi izvor]

Ricinuelei obuhvataju oko 14 malo poznatih arahnida, a duga su samo 1 cm. Nemaju oči i vode noćni život. Žive u vlažnoj sredini žarkog pojasa Afrike i Amerike.

Kosci[uredi | uredi izvor]

Kosci (Opiliones) su arahnide malog tijela, dugačkih nogu i žive u umjerenom i tropskom klimatskom pojasu. Neke tropske vrste duge su oko 20 mm, a noge im mogu narasti do 16 cm. Tijelo mu je eliptičnog oblika. Prosoma sa prednje strane ima dva mala oka, a sa strane dva otvora koja su dvije mirisne žlijezde koje u slučaju opasnosti izbacuje miris. Njenim oporim mirisom otjeraju neprijatelja. Postoji 2300 vrsta podijeljenih u nekoliko grupa.

  1. Cififtalmi su najprimitivniji i podsječaju na krpelje i pregljeve. Veličine 2 – 3 mm. Žive uglavnom u Evropi.
  2. Linijatori žive u tropskim oblastima i ima ih oko 1500 vrsta.
  3. Palpatori ima ih oko 800 vrsta.



P biology.png Nedovršeni članak Arachnide koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: