Arhiv

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Schlagwortkatalog.jpg

Arhiv (lat. archivum, odnosno grč. archeion, ustanova vlade) je kolekcija spisa i dokumenata. Pojam se može odnositi i na mjesto gdje se ti spisi i dokumenti čuvaju. Arhivi su sačinjeni od dokumenata stvorenih za vrijeme života neke osobe ili organizacije. Općenito, arhivska građa se sastoji od akata, povelja, dokumenata i drugih materijala koji su izabrani za permanentno ili dugoročno čuvanje. Arhivirani spisi, koji mogu biti bilo koji pisani mediji, obično nisu publikovani, za razliku od knjiga i ostalih publikacija. Drugo ime za arhivsku građu je arhivalija.

Arhivi mogu biti stvarani od strane različitih organizacija, kao što su udruženja, državne ustanove i preduzeća, te također i od privatnih lica. Najviši nivo organizacije arhivske građe je poznat pod nazivom fond. Arhivi se razlikuju od biblioteka po tome što čuvaju unikatne dokumente, dok su muzeji zbirke predmeta.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Riječ arhiv potiče od grčke riječi arkhé, koja znači uprava (vlada). Riječ se razvila od grčke riječi "arkheion", koja označava kuću ili stan arhonta. Tu su čuvani, i pod autoritetom arhonta tumačeni, važni zvanični državni dokumenti.

Antropološko značenje[uredi | uredi izvor]

Arhiv može označavati bilo koju vrstu organiziranih sadržaja sačuvanih na nekom pisanom, ili drugom, mediju. Vođenje arhiva je u nekim organizacijama važno zbog efektivnijeg odlučivanja u svakodnevnom radu, ili čak zbog samog opstanka organizacije. Arhivi su se posebno razvili kod starih Kineza, Grka i Rimljana. Moderno arhivsko shvatanje nalazi mnoge korijene u Francuskoj revoluciji.

Arhivska istraživanja[uredi | uredi izvor]

Historičari, genealozi, advokati, demografi i brojne druge profesije se koriste arhivskim istraživanjima u svome poslu. Istraživački proces je obično unikatan za svaki arhiv.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

  • Internet Archive (Internet Arhiv) je javna neprofitna organizacija osnovana 1996. godine. Omogućuje pristup starijim verzijama Web stranica, kao i arhiviranim knjigama, te zvučnim i video zapisima. Arhivisti smatraju da je Internet Arhiv, za razliku od običnih arhiva, digitalna biblioteka, jer nema osobine pravog arhiva.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: