Atina (mitologija)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Za druga značenja pojma Atena pogledajte Atena (čvor).
Paul Troger: Atena. Homer opisuje da Atena, uvijek naoružana, može letjeti pomoću zlatnih potplata.

Atena (grč. Ἀθηνᾶ, Athēnâ ili Ἀθήνη, Athénē; dorski: Ἀσάνα, Asána) je grčka božica civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta. Posebice je važna kao božica mudrosti i inteligencije te lukavosti (grč. metis). Atenin je pandan u rimskoj mitologiji Minerva, a u egipatskoj Neit.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Jean-Simon Berthélemy: Prometej stvara čovjeka u prisutnosti Atene. Prometej i Atena su stvorili ljude i obdarili ih, Prometej vatrom, Atena mudrošću.

Atenino je ime možda lidijskoga porijekla. Moguće je da je složenica izvedena od tirenskoga ati = majka i imena hurijske božice Hannahannah uobičajeno skraćivanog na Ana. U mikenskom grčkom na jednom linear B natpisu iz Knossosa piše A-ta-na-po-ti-ni-ja /Athana potniya/ = dama Atenjana. A također se nalazi i natpis A-ta-no-dju-wa-ja /Athana diwya/ pri čemu diwija znači božanska. U Kratilu je Platon izveo Atenino ime od A-θεο-νόα (A-theo-noa) = Božji um.

Opis[uredi | uredi izvor]

Domenico Beccafumi: Takmičenje Atene i Posejdona. Atena i Posejdon su se takmičili zbog imena glavnog grčkog grada.

Atena nosi egid, štit. Tako ju je prikazao i Fidija u poznatoj statui od zlata i slonovače. U njezinu su društvu Nika, božica pobjede i sova, često na ramenu, kao simbol mudrosti. Nosi i kacigu te štit na kojem je glava gorgonske Meduze koju joj je poklonio Perzej kao zavjetni dar. Atena je naoružana božica ratnica koja je pomagala mnogim junacima, uključujući Herakla, Jazona i Odiseja. Ona je djevica - Athena Parthenos. Njezin se hram zove Partenon. Zaštitnica je grada Atene, te je Atenjanima važna božica. Zaštitnica je obrtnika. Atenjani su ju jednostavno zvali - he theos - božica. Također, božica je ptica, a vrani je podarila crno perje. Njezin je krilati štit možda predstavljao ulogu božice-ptice. U trećem pjevanju Odiseje Atena se pretvara u orla. Na staroj je grčkoj lončariji prikazana sa krilima. Atena se obično opisuje sa sivim očima i crnom kosom, dok ju Heziod predstavlja sa plavim očima. Atena je aseksualna.

Rođenje[uredi | uredi izvor]

Atena se rodila iskočivši naoružana iz Zeusove glave. Zeus je spavao sa svojom prvom ženom, Metidom, božicom mudrosti i obrta, ali se odmah potom pobojao posljedica. Pretvorio je Metidu u muhu ili pčelu i progutao je odmah nakon odnosa. Ali, bilo je prekasno, Metida je već zanijela dijete, te je odmah počela praviti kacigu i odjeću za svoju kćer, pri čemu je stvarala veliku buku uzrokujući Zeusu veliku bol. Zatim je Prometej minojskom dvostrukom sjekirom (labris) rastvorio Zeusovu glavu, a Atena je iskočila u punoj ratnoj opremi. Postala je Zeusova najdraža kći, a on joj je dao grad Atenu. Atena i Zeus uvijek imaju isto mišljenje. Prvo mjesto na koje je Atena sišla je rijeka Triton.

Atenjani[uredi | uredi izvor]

Geja je rodila bebu Erihtonija kad je Hefest pokušao silovati Atenu.

Atena se natjecala s Posejdonom tko će biti zaštitnik novog i neimenovanog grada. Dogovorili su se da će svaki od njih dati građanima jedan dar te će oni izabrati koji im je draži. Posejdon je zabio svoj trozub u tlo te se pojavio izvor koji ime je dao mogućnost trgovanja, a i vodu, no bila je slana i nije bila za piće. Atena im je ponudila stablo masline te su građani prihvatili maslinu, a i Atenu za zaštitnicu, jer stablo im je donosilo ulje, drvo i hranu. U drugoj verziji priče, Posejdon je stvorio prvog konja, ali je ipak Atenin dar izabran. Ona je posadila prvu maslinu, prva na Atiku uvela plug, prva upregla konje.

Atenina seksualnost i Erihtonije Atenski[uredi | uredi izvor]

Atenina se ljepota rijetko opisuje, jer je aseksualna, ali ju Homer spominje kao "krasnu mladu ženu". Stari mitovi kažu da su Posejdon i Borej silovali Atenu. Ružni se Hefest oženio Atenom, ili ju je pokušao silovati. U obje verzije je ejakulirao na tlo i Geja, Majka Zemlja je rodila dijete - zmiju Erihtonija Atenskog. Atena je ostavila dijete trima sestrama Herzi, Pandrozi i Aglauri u maloj kutiji i upozorila ih da je nikad ne otvori. Aglaura je otvorila kutiju, pa se bacila sa Akropole. Druga verzija priče govori da je Atena bila odsutna jer je išla po planinu na koju bi stavila svoj hram, ali ju je ispustila.Ovidije u svojim Metamorfozama donosi priču da se Hermes zaljubio u Herzu. Herza, Aglaura i Pandroza otišle su u hram prinijeti žrtvu Ateni. Hermes je zatražio od Aglaure pomoć da bi zaveo Herzu. Aglaura je zauzvrat tražila novac, a Atena ju je htjela kazniti zbog njezine pohlepe te je zamolila Zavist da joj pokvari osjećaje. Zavist ju je poslušala te je napastvovala Herzu, a Aglaura se pretvorila u kamen.

Arahna[uredi | uredi izvor]

Princeza Arahna iz Lidije bila je tako vješta u tkanju da se ni sama Atena nije mogla mjeriti s njom. Arahna se hvalila svojom vještinom, a Atena ju je posjetila prerušena kao starica i rekla joj da se ispriča zbog svoje oholosti. Arahna to nije učinila - izazvala je Atenu na takmičenje. Atena je satkala svoje takmičenje sa Posejdonom, ili sve olimpske bogove na gozbi. Arahna je ismijala bogove svojom tapiserijom. Njena je tapiserija bila bolje napravljena, ali je Atena smatrala da je ružna pa ju je rastrgla. Pretvorila je Arahnu u pauka. Iz Lidije potječe Atenino ime.

Ostali mitovi[uredi | uredi izvor]

Partenon, Atena

Mit o poznatome tebanskome vraču Tiresiji govori da je naišao na Atenu dok se ona gola kupala. Atena ga je oslijepila. Njegova je majka Harikla molila Atenu da poništi kletvu, ali je to bilo Ateni nemoguće te mu je zauzvrat podala dar proroštva. Tiresija je postao poznati vrač i prorok. Odisejeva je lukavost zadivila Atenu. Pomogla mu je na njegovu putu. Dok se Odisej iskrcao na ostrvu, ušla je u Nauzikajine snove i osigurala to da će ga princeza odvesti u dvor te ga na posljetku poslati natrag na Itaku. Atena mu je izrekla sve što mora činiti i znati da bi dobio natrag svoje kraljevstvo. Njeno je milosrđe veliko. Kad su na Areopagu stari Grci protiv nekog optuženika glasovali podjednako, ona uvijek daje presudan glas da se optuženi oslobodi. Ipak, kad jednom stupi u bitku, nikad ne gubi, čak i protiv samog Aresa, jer bolje od njega poznaje strategiju i taktiku; mudri vojskovođe uvijek se njoj obraćaju za savjet. Ares je bog nepravednog rata. Atena je sa Prometejem stvorila ljude od gline.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Božica Atena