Atletika

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Atletika

Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvata: trkačke, bacačke i skakačke discipline.

Zbog svoje sveobuhvatnosti atletika se ponekad naziva kraljicom sportova. Atletskim vježbama stiče se fizička snaga, izdržljivost, brzina i okretnost a učvršćuju se svojstva volje kao sto su hrabrost, odlučnost i upornost. Discipline atletike odlikuju se motoričkim kretanjima koja se uspješno mogu primjenjivati u toku obrazovnog procesa ili kroz druge oblike vježbanja, pomoću kojih se značajno utiče na podizanje opće psihofizičke sposobnosti pojedinaca. Od 1896. uključena je u redovni program ljetnih Olimpijskih igara. Od 1983. održavaju se svake dvije godine svjetska prvenstva u atletici.

Trkačke discipline:[uredi | uredi izvor]

Trke na 60, 100, 200 i 400 metara.
Trke između 800 metara i 3000 metara, obično 800, 1500 i 3000 metara i 1 milju. U ovu kategoriju spada i Steeplechase u kojoj takmičari trče 3000 metara sa preprekama.
Trke preko 5000 metara, obično 5000 i 10000 metara.
4 x 100 m, 4 x 400 m, 4 x 200 m i 4 x 800 m
Trke na 110 metara (100 metara za žene) sa preponama, 400 metara sa preponama.
Uključuje trke koje se održavaju uglavnom van stadiona ali za kraj trke atletičari ulaze na stadion. Ove trke su najčešće na 5 km, 10 km, polumaraton i maraton.
Također se obavlja uglavnom van stadiona sa zadnjim krugom na stadionu. Najčešće su dužine od 10 km, 20 km i 50 km.

Bacačke discipline:[uredi | uredi izvor]

Skakačke discipline:[uredi | uredi izvor]

Višeboj[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]