Azerbejdžanski jezik

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Azerbejdžanski jezik
Azərbaycan dili
Države govorenja Flag of Azerbaijan.svg Azerbejdžan
Flag of Iran.svg Iran
Flag of Georgia.svg Gruzija
Flag of Iraq.svg Irak,
Flag of Kazakhstan.svg Kazahstan
Flag of Russia.svg Rusija
Flag of Syria.svg Sirija,
Flag of Turkey.svg Turska
Flag of Ukraine.svg Ukrajina
Regije govorenja Evropa Azija
Broj govornika između 45 i 50 milona ljudi
Jezička porodica turkijski jezici

 zapadnoturkijski

  ouski jezici
Službeni status
Služben u Flag of Azerbaijan.svg Azerbejdžan (sjeverni azerbejdžanski)
Flag of Russia.svg Rusija - 1 od službenih jezika u Dagestanu
Regulatori Nacionalna akademija nauka Azerbejdžana
Jezički kod
ISO 639-1 az
ISO 639-2 aze
ISO 639-3 Nema
SIL: aze
Vidi također: Jezik | Spisak jezika
Idioma azerí.png

Azerbejdžanski (azerski) jezik službeni je jezik u Azerbejdžanu, gdje se naziva Azərbaycan dili. Azerbejdžanci ga često nazivaju i Türki.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Azerbejdžanski je maternji jezik za 45 do 50 miliona ljudi (od 30 do 35 miliona u Iranu, 9.2 miliona u Azerbejdžanu i 800 hiljada u daljim manjim zajednicama). Radi se o turkijskom jeziku iz ouske podgrupe koji je blizak turskom, na koji su utjecaj izvršili perzijski i arapski jezik.

Dalji dijalekti jezika se koriste na sjeverozapadu Irana. Jezik se koristi i u Dagestanu (Rusija), jugoistočnoj Gruziji, sjevernom Iraku i istočnoj Turskoj.

Među azerbejdžanskim i ostalim jezicima ouskim jezicima u Turskoj, na Kavkazu, Kipru na Balkanu, u Iraku, Siriji i Zapadnoj Evropi, postoji visok nivo uzajamne razumljivosti. Broj govornika te jezičke podgrupe doseže i brojku od 100 miliona izvornih govornika te još 25 miliona govornika kojima neki od jezika iz te podgrupe nije maternji.

Pismo i abeceda[uredi | uredi izvor]

U azerbejdžanskom jeziku se do 1929. godine koristilo arapsko pismo. Od 1929. do 1939. koristila se latinica. Kako je Azerbejdžan postao dio Sovjetskog saveza, 1939. počela se koristiti ćirilica. Po nastanku republike 1991. u upotrebu je vraćena latinica, prilagođena prema pravilima turskog pravopisa.

Azerbejdžanska abeceda ima 32 slova.

Velika slova:

A, B, C, Ç, D, E, Ə, F, G, Ğ, H, X, I, İ, J, K, Q, L, M, N, O, Ö, P, R, S, Ş, T, U, Ü, V, Y, Z

Mala slova:

a, b, c, ç, d, e, ə, f, g, ğ, h, x, ı, i, j, k, q, l, m, n, o, ö, p, r, s, ş, t, u, ü, v, y, z


Azerbejdžanski jezik ima 9 samoglasnika (A, E, Ə, I, İ, O, Ö, U, Ü) i 23 suglasnika:

Izgovor[uredi | uredi izvor]

Sljedeća tabela pokazuje razvoj azerbejdžanskog pisma, i približan izgovor u bosanskom jeziku:

Arapsko pismo Latinica Ćirilica Latinica Izgovor u bosanskom jeziku
do 1929. godine 1929–1939 1939–1991 1991. (približno)
ا,آ A a А а A a kao a
B b Б б B b kao b
Ç ç Ҹ ҹ C c kao
چ C c Ч ч Ç ç kao č
D d Д д D d kao d
  E e Е е E e kao e
,(کسره) Ə ə Ә ә Ə ə kao æ),
F f Ф ф F f kao f
گ G g Ҝ ҝ G g kao g
Ƣ ƣ Ғ ғ Ğ ğ produžuje predhodni samoglasnik
, H h Һ һ H h kao h
X x Х х X x kao njemačko ch
  Ь ь Ы ы I ı tzv. velarno i,'
ی I i И и İ i kao i
ژ Ƶ ƶ Ж ж J j kao ž
K k К к K k kao k
Q q Г г Q q kao g
L l Л л L l kao l
M m М м M m kao m
N n Н н N n kao n
O o О о O o kao o
  Ɵ ɵ Ө ө Ö ö kao njemačko ö
پ P p П п P p kao p
R r Р р R r kao r
,, S s С с S s kao s
Ş ş Ш ш Ş ş kao š
, T t Т т T t kao t
U u У у U u kao u
Y y Ү ү Ü ü kao njemačko ü
V v В в V v kao v
ی J j Ј ј Y y kao j
,,, Z z З з Z z kao z


Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Opis pisma azerbejdžanskog jezika od 7. vijeka do danas (eng)

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: