Bacanje koplja

Bacač koplja Matti Järvinen na Ljetnim Olimpijskim igrama 1932. g.

Bacač koplja koji se sprema na izbačaj

Bacanje koplja datira iz stare Grčke. Koplje se koristilo u ratu i u lovu, ali i u nekim igrama. Od početka olimpijskih igara bacanje koplja bilo je sastavni dio, kao i sve do danas. Bacanje koplja je vrlo zahtjevno. Suprotno od općeg mišljenja da je to jednostavno bacanje rukom, ova disciplina koristi aktivnost cijelog tijela. Čak i mala odstupanja od pravilne tehnike skratit će dužinu leta koplja, a i loše će utjecati na zglobove,ligamente i tetive.

Da bi razvio maksimalni potencijal bacač mora imati kombinaciju brzine, snage, koordinacije i fleksibilnosti. Da bi hitac bio dobar bacač mora biti opušten.

Tehnika bacanja koplja

Tehnika bacanja koplja dijeli se na nekoliko faza :

1. zalet
2. započinjanje bacanja iz nogu i kukova sa efektivnim prijenosom težišta tijela samo naprijed
3. torzija s maksimalnim odgađanjem opružanja ruke
4. blokiranje lijeve strane (kod dešnjaka)
5. dugotrajno ubrzanje bacačke ruke

→ Pravilnom tehnikom stičemo najvažniju komponentu: maksimalnu brzinu koplja u trenutku izbačaja.

Zalet

Važna komponenta dobrog bacanja je zalet koji ima 30% do 40% učinka. Bacač koji iz mjesta baci 48 metara sa zaletom bi trebao 63 do 69 metara. Glavni cilj zaleta je postići maksimalnu kontroliranu brzinu trčanja uoči samog bacanja. S povećanjem brzine zaleta, bacaču će sve teže biti pravilno se postaviti tjekom prestizanja sprave i križnih koraka. Zalet mora biti opušten.

Najbolji zalet je s laganim početkom, zatim postupnim ubrzanjem te postizanjem maksimalne brzine tjekom "ukopavanja" stopala i početka izbačaja. Dužina zaleta je od 8 do 15 koraka.

Odabrana dužina zaleta mora omogućiti :

• postizanje maks kontrolirane brzine u prijelaznim koracima
• ravnomjerno i stalno ubrzanje od početka do kraja
• opuštenost tokom cijelog zaleta.

Prijelazni koraci i mehanika bacanja

Prijelazni koraci počinju kad se sprava povuče natrag i traju do izbačaja. Prestizanje sprave počinje postavljanjem lijeve noge i završava postavljanjem lijeve noge u centralnu poziciju.

Dakle : → lijeva, desna, lijeva, desna-lijeva, gdje je pretposljednji korak kraći.

Većina bacača koristi 5 koraka dok neki 3, a neki i 7. Dok bacačka ruka i rame ostaju pasivni iza težišta (kukova), stražnja noga brzo prebacuje težinu tijela na prednju nogu koja je ukopana. kad se kukom trzne naprijed dolazi do istezanja mišića trupa te se stiče dodatna snaga za izbačaj. Doskok stražnje noge nakon križnog koraka ne smije kočiti prijenos težine i rotaciju kuka. Poželjno je eksplozivno odgurivanje i prijenos težišta sa zadnje na prednju nogu bez kočenja (postiže se mekanim korakom). Taj se korak postiže savijanjem noge u trenutku odraza (kod prijelaza u posljednji korak) te se težište nesmetano kreće prema naprijed. Mekani korak omogućuje i jaču torziju trupa, veće istezanje mišića i trupa i veću snagu za bacanje. Nakon zadnjeg križnog koraka i doskoka na lijevu nogu, desna je noga (kod dešnjaka) ispred težišta uzrokujući nagnutost prema nazad. Ta je nagnutost naročito izražena kada se bacač snažno odrazi lijevom nogom tokom križnog koraka. Uoči doskoka to se koljeno pasivno savija i omogućuje nastavak kretanja kukova dok gornji dio tijela ostaje straga. Na taj način velika muskulatura nogu, kukova i trupa proizvodi početnu snagu za bacanje, nakon čega slijede pokreti manje muskulature gornjeg dijela tijela. Tako se postiže refleks istezanja koji proizvodi veću snagu od obične. U trenutku kada su kukovi naprijed, tijelo je u obliku obrnutog slova C, sa ramenima povučenim natrag.

Izbačaj

Bacanje mora nastupiti čim prije nakon postavljanja prednje noge na tlo (ukopavanja). Prvo se opružanjem desne noge kukovi guraju naprijed i tako se zdjelica postavlja u smjeru bacanja. Gornji dio tijela ostaje straga, a lijevo rame i ruka pomiću se preko prsa te čvrsto blokiraju lijevu stranu. Ako se dobro tempira, blok lijevom rukom završava prije početka kretnje izbačaja pa će koplje još uvijek biti iza bacača. Tako se postiže istezanje prsne muskulature trupa (naročito velikog leđnog mišića). To istezanje zbog "refleksa istezanja" uzrokuje snažnu kontrakciju tih mišića te se bacačka ruka bičastom kretnjom povlači naprijed. Nakon izbačaja koplja mora se obuzdati kretanje tijela prema naprijed jer u protivnom dolazi do prestupa. To se postiže još jednim korakom naprijed.

Svjetski rekord

Svjetski rekord u muškoj kategoriji (98.48 metara) drži Jan Železný iz Češke i postignut je 25. maja 1996. godine u Njemačkoj. Kod žena rekord drži Kubanka Osleidys Menéndez sa 71.70 metara, a rezultat je postignut 14. augusta 2005. godine u Helsinkiju, Finska.

Poznati bacači koplja

Žene

• Petra Felke, Istočna Njemačka
• Ruth Fuchs, Istočna Njemačka
• Trine Hattestad, Norveška
• Tiina Lillak, Finska
• Osleidys Menéndez, Kuba
• Tessa Sanderson, Velika Britanija
• Fatima Whitbread, Velika Britanija
• Dana Zátopková, Čehoslovačka

Muškarci

• Steve Backley, Velika Britanija
• Egil Danielsen, Norveška
• Breaux Greer, USA
• Uwe Hohn, Njemačka Demokratska Republika
• Arto Härkönen, Finska
• Matti Järvinen, Finska
• Tapio Korjus, Finska
• Dainis Kūla, Sovjetski savez (Letonija)
• Gergely Kulcsár, Mađarska
• Eric Lemming, Švedska
• Jānis Lūsis, Sovjetski savez (Letonija)
• Sergey Makarov, Rusija
• Jonni Myyrä, Finska
• Miklós Németh, Mađarska
• Aki Parviainen, Finska
• Tom Petranoff, USA
• Tero Pitkämäki, Finska
• Tapio Rautavaara, Finska
• Seppo Räty, Finska
• Andreas Thorkildsen, Norveška
• Andrus Värnik, Estonija
• Jan Železný, Češka
• Vadims Vasiļevskis, Letonija

10 najboljih rezultata u historiji - muškarci

(Ažurirano 5. novembra 2006)

Rang	Rez.	Atletičar	Država	Datum rođenja	Mjesto	Datum
1.	98.48	Jan Železný	CZE	16. juni 1966	Jena	25. maj 1996
2.	93.09	Aki Parviainen	FIN	26. oktobar 1974	Kuortane	26. juni 1999
3.	92.61	Sergey Makarov	RUS	19. mart 1973	Sheffield	30. juni 2002
4.	92.60	Raymond Hecht	GER	11. novembar 1968	Oslo	21. juli 1995
5.	91.69	Konstadinós Gatsioúdis	GRE	17. decembar 1973	Kuortane	24. juni 2000
6.	91.59	Andreas Thorkildsen	NOR	1. april 1982	Oslo	2. juni 2006
7.	91.53	Tero Pitkämäki	FIN	19. decembar 1982	Kuortane	26. juni 2005
8.	91.46	Steve Backley	GBR	12. februar 1969	Auckland	25. januar 1992
9.	90.60	Seppo Räty	FIN	27. april 1962	Nurmijärvi	20. juli 1992
10.	90.44	Boris Henry	GER	14. decembar 1973	Linz	9. juli 1997