Barij-karbonat

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Barij karbonat
Općenito
Hemijski spojBarij karbonat
Druga imenaviterit
Molekularna formulaBaCO3
CAS registarski broj513-77-9
Kratki opisbijeli kristalni prah
Osobine1
Molarna masa197,336 g/mol
Agregatno stanječvrsto
Gustoća4,2865 g/cm3
Tačka topljenja811 °C
Tačka ključanja1555 °C
Rastvorljivost0,002 g/100 ml vode pri 20 °C
Rizičnost
NFPA 704
0
2
0
 
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima.

Barij-karbonat je hemijski spoj barija, poznat i kao viterit. Kristalizira se po ortoromboidnom sistemu. Kristali su grupisani i spojeni po tri zajedno, grubih ivica. Mineral je nazvan po engleskom hemičaru i botaničaru iz 18. vijeka Williamu Witheringu, koji je 1784. dokazao da se viterit hemijski razlikuje od barita. Viterit se može pronaći u rudnim žilama olova. Jedan je od glavnih izvora barijevih soli. Vrlo lahko prelazi u barij-sulfat putem reakcije s vodenom otopinom kalcij-sulfata. Koristi se u proizvodnji otrova za miševe, proizvodnji stakla i porcelana, a nekad davno i za rafiniranje šećera.

Reakcije[uredi | uredi izvor]

Barij-karbonat reagira sa mnogim kiselinama čineći rastvorljive barijeve soli, poput barij hlorida:

Međutim, reakcija sa sumporastom kiselinom je slaba jer je barij-sulfat gotovo nerastvorljiv.