Baskijski jezik

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Baskijski jezik
Eusakara
Države govorenja
Flag of Spain.svg Španija
Flag of France.svg Francuska
Regije govorenja Evropa
Broj govornika maternji jezik: 665 700
Jezička porodica nema
Službeni status
Služben u autonomna oblast Baskija ,Španija, Francuska
Regulatori Kraljevska akademija baskijskog jezika (Euskaltzaindia)
Jezički kod
ISO 639-1 eu
ISO 639-2 baq
ISO 639-3 eu
SIL: razni
Vidi također: Jezik | Spisak jezika
Područje Baskije i rasprostranjenosz baskijskog jezika

Baskijski jezik (baskijski: Euskara) jest izolirani jezik, koji ne pripada nijednoj jezičkoj porodici. To je glavni razlog zašto se razlikuje od ostalih jeziku u svijetu. Oblasti upotrebe su Baskija tj. u dijelovima Španije i Francuske. Standardizirana forma ovog jezika naziva se Batua, koja je donijeta na koncu 20. vijeka. Osim standardne verzije, baskijski jezik čini i 6 dijalekata. Precizne granice dijalekata ne poštuju politčke granice.

Porijeklo imena jezika[uredi | uredi izvor]

U baskijskom jeziku koristi se naziv Euskara za ime jezika. U francuskom jeziku baskijski je uglavnom nazivan basque, a moderniji naziv je euskara. U španskom jeziku postoji više naziva za baskijski – el vasco, la lengua vasca ili el euskera. Oba termna – vasco i basque - vode porijeklo od iz latinskog izraza vascones, koji je izveden iz grčke riječi ουασκωνους (ouaskōnous). Termin Vascuence izveden je od latinskog vasconĭce, a koristio se u dokumentima nastalim u 14. vijeku.

Službeni status[uredi | uredi izvor]

Baskijski jezik je prvi službeni jezik u autonomnoj zajednici Baskiji i dijela oblasti Navarre. U Španiji je danas priznat kao manjinski jezik, ali kroz historiju, pogotovo u doba generala Franka, doživljavao je velike napade. U Francuskoj ni danas nije priznat.

Historija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Dijalekti[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Strane riječi[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Osnovne fraze[uredi | uredi izvor]

  • Bai – Da
  • Ez – Ne
  • Kaixo! – Zdravo!
  • Agur! / Aio! – Doviđenja!
  • Ikusi arte! – Vidimo se!
  • Eskerrik asko! – Hvala!
  • Egun on – Dobro jutro, dobar dan
  • Egun on, bai – Odzdrav na Egun on
  • Arratsalde on – Dobro veče
  • Gabon – Laku noć
  • Mesedez – Molim
  • Barkatu – Izvini te (ako želimo nešto pitati)
  • Barkatu – Izvinjavam se
  • Aizu! – Slušaj! (neformalna forma, sl. kao "čuj!" u razgovornom bosanskom jeziku)
  • Kafe hutsa nahi nuke – Mogu dobiti kafu?
  • Kafe ebakia nahi nuke – Mogu li dobiti macchiato?
  • Kafesnea nahi nuke – Mogu li dobiti café latte?
  • Garagardoa nahi nuke – Mogu li dobiti pivo?
  • Komunak – Toalet
  • Non dago komuna? – Gdje je toalet?
  • Non dago tren-geltokia? – Gdje je željeznička stanica?
  • Non dago autobus-geltokia? – Gdje je autobusna stanica?
  • Ba al da hotelik hemen inguruan? – Da li je u blizini hotel?
  • Zorionak – Sretan praznik!
  • Zer moduz? – Kako si?

Brojevi[uredi | uredi izvor]

Baskijski brojni sistem sačinjen je na bazi broja 20, što nije često za evropske jezike. Takav brojni sistem ima, npr, čečenski jezik. Ovaj sistem djelomično koristi i francuski jezik (quatre-vingt dix = 4 puta 20 + 10 = 90). Na američkom kontinentu ovakav brojni sistem koristile su Maje.

  • 1 – bat
  • 2 – bi
  • 3 – hiru
  • 4 – lau
  • 5 – bost
  • 6 – sei
  • 7 – zazpi
  • 8 – zortzi
  • 9 – bederatzi
  • 10 – hamar
  • 11 – hamaika
  • 12 – hamabi
  • 13 – hamahiru
  • 14 – hamalau
  • 15 – hamabost
  • 16 – hamasei
  • 17 – hamazazpi
  • 18 – hemezortzi
  • 19 – hemeretzi
  • 20 – hogei
  • 21 – hogeita bat
  • 22 – hogeita bi
  • 23 – hogeita hiru
  • 30 – hogeita hamar (hogei-ta-hamar = 20 i 10 = 20 + 10)
  • 31 – hogeita hamaika (hogei-ta-hamaika = 20 i 11 = 20 + 11)
  • 40 – berrogei (ber-hogei = 2 puta 20 = 2 × 20)
  • 50 – berrogeita hamar (ber-hogei-ta-hamar = 2 puta 20 i 10 = 2 × 20 + 10)
  • 60 – hirurogei (hirur-hogei = 3 puta 20 = 3 × 20)
  • 70 – hirurogeita hamar (hirur-hogei-ta-hamar = 3 puta 20 i 10 = 3 × 20 + 10)
  • 80 – laurogei (laur-hogei = 4 puta 20 = 4 × 20)
  • 90 – laurogeita hamar (laur-hogei-ta-hamar = 4 puta 20 i 10 = 4 × 20 + 10)
  • 100 – ehun
  • 200 – berrehun
  • 300 – hirurehun
  • 1000 – mila
  • 2000 – bi mila
  • 1 000 000 – milioi bat
  • erdi - pola
  • gutxiago - manje
  • gehiago – više

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: