Baskijski jezik

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Gnome-emblem-important.svg Na ovoj stranici su konstatovane greške u izvornom kodu koje moguće dovode do nepoželjnih rezultata.
Ispravite ove greške i zatim uklonite ovaj šablon. Ako ne znate kako da ispravite ove greške onda se obratite na čaršiji za pomoć.
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Baskijski jezik
Eusakara
Države govorenja
Flag of Spain.svg Španija
Flag of France.svg Francuska
Regije govorenja Evropa
Broj govornika maternji jezik: 665 700
Jezička porodica {{{jezička porodica}}}
Službeni status
Služben u autonomna oblast Baskija ,Španija, Francuska
Regulatori Kraljevska akademija baskijskog jezika (Euskaltzaindia)
Jezički kod
ISO 639-1 eu
ISO 639-2 baq
ISO 639-3 eu
SIL: razni
Vidi također: Jezik | Spisak jezika
Područje Baskije i rasprostranjenosz baskijskog jezika

Baskijski jezik (baskijski: Euskara) je izolovani jezik, koji ne pripada ni jednoj jezičnoj porodici. To je glavni razlog zašto se razlikuje od ostalih jeziku u svijetu. Oblasti upotrebe su Baskija tj. u dijelovima Španije i Francuske. Standardizirana forma jezika se naziva Batua, koja je donijeta na koncu 20. vijeka. Osim standardne verzije baskijski jezik čini i šest dijalekata. Precizne granice dijalekata nepoštuju politčke granice.

Porijeklo imena jezika[uredi | uredi izvor]

U baskijskom jeziku, koristi se naziv Euskara za ime jezika. U francuskom jeziku baskijski jezik je uglavnom nazivan basque ili moderniji naziv je euskara. U španskom jeziku postoji više naziva za baskijski jezik – el vasco, la lengua vasca ili el euskera. Oba termna – vasco i basque su svojim povodom iz latinskog izraza vascones, koji je izveden iz grčke riječi, ουασκωνους (ouaskōnous). Termin Vascuence je izveden od latinskog vasconĭce, koristio se u dokumentima nastalim po 14. vijeku.

Službeni status[uredi | uredi izvor]

Baskijski jezik je prvi službeni jezik u autonomnoj oblasti Baskija i dijela oblasti Navarra. U Španiji je danas priznat kao jezik manjina, ali kroz historiju, pogotovo u doba generala Franka, doživljavao velike napade. U Francuskoj ni danas nije priznat.

Historija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Dijalekti[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Strane riječi[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Osnovne fraze[uredi | uredi izvor]

  • Bai – Da
  • Ez – Ne
  • Kaixo! – Zdravo!
  • Agur! / Aio! – Doviđenja!
  • Ikusi arte! –Vidimo se!
  • Eskerrik asko! – Hvala!
  • Egun on – Dobro jutro, dobar dan
  • Egun on, bai – Odzdrav na Egun on
  • Arratsalde on – Dobro veče
  • Gabon – Laku noć
  • Mesedez – Molim
  • Barkatu – Izvini te (ukoliko hoćemo da nešto pitamo)
  • Barkatu – Izvinjavam se
  • Aizu! – Slušaj! (neformalna forma, sl. kao čuj! u komunikativnom bosanskom jeziku )
  • Kafe hutsa nahi nuke – Mogu dobiti kafu?
  • Kafe ebakia nahi nuke – Mogu dobiti macchiato?
  • Kafesnea nahi nuke – Mogu dobiti café latte?
  • Garagardoa nahi nuke – Mogu dobiti pivo pivo?
  • Komunak – Toalet
  • Non dago komuna? – Gdje je toalet?
  • Non dago tren-geltokia? – Gdje je željeznička stanica?
  • Non dago autobus-geltokia? – Gdje je autobusna stanica?
  • Ba al da hotelik hemen inguruan? – Da li je u blizini hotel?
  • Zorionak – Sretan praznik!
  • Zer moduz? – Kako si?

Brojevi[uredi | uredi izvor]

Baskijski brojni sistem sačinjen je na bazi broja dvadeset, što nije često za evropske jezike. Takav brojni sistem ima npr. čečenski jezik. Sistem djelomično koristi i francuski jezik (quatre-vingt dix = 4 puta 20 i 10 = 90). Na američkom kontinetu ovakav brojni sistem su koristile Maje.

  • 1 – bat
  • 2 – bi
  • 3 – hiru
  • 4 – lau
  • 5 – bost
  • 6 – sei
  • 7 – zazpi
  • 8 – zortzi
  • 9 – bederatzi
  • 10 – hamar
  • 11 – hamaika
  • 12 – hamabi
  • 13 – hamahiru
  • 14 – hamalau
  • 15 – hamabost
  • 16 – hamasei
  • 17 – hamazazpi
  • 18 – hemezortzi
  • 19 – hemeretzi
  • 20 – hogei
  • 21 – hogeita bat
  • 22 – hogeita bi
  • 23 – hogeita hiru
  • 30 – hogeita hamar (hogei-ta-hamar = dvadeset i desat = 20+10)
  • 31 – hogeita hamaika (hogei-ta-hamaika = dvadest i jedanaest = 20+11)
  • 40 – berrogei (ber-hogei = dvaputa dvadest = 2×20)
  • 50 – berrogeita hamar (ber-hogei-ta-hamar = ddva puta dvadest i deset = 2×20+10)
  • 60 – hirurogei (hirur-hogei = tri puta dvadeset = 3×20)
  • 70 – hirurogeita hamar (hirur-hogei-ta-hamar = tri puta dvadeset i deset = 3×20+10)
  • 80 – laurogei (laur-hogei = četiri puta dvadeset = 4×20)
  • 90 – laurogeita hamar (laur-hogei-ta-hamar = četiri puta dvadeset i deset = 4×20+10)
  • 100 – ehun
  • 200 – berrehun
  • 300 – hirurehun
  • 1000 – mila
  • 2000 – bi mila
  • 1 000 000 – milioi bat
  • pola – erdi
  • manje – gutxiago
  • više – gehiago

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: