Bilijar

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Početno razbijanje bilijarskih kugli

Bilijar je obiman pojam koji označava širok spektar igara za čije je odigravanje potreban stol prekriven posebnim platnom, štap (ke ili tak) i određen broj kugli. Takmičenje može biti pojedinačno ("1 na 1") ili u parovima. Igrači(ce) za pomicanje kugli koriste isključivo vrh štapa prema jasno određenim pravilima. Usprkos višestoljetnoj popularnosti bilijara kao omiljene zabave i razbibrige, profesionalno doba nastupilo je tek sredinom 20. stoljeća.[1] Osim u posebnim klubovima namijenjenim igranju raznih verzija bilijara, stolovi posvećeni neformalnoj igri uz mnogo opuštenija pravila nalaze se u povećem broju kafića.

Tri su glavne podjele igre, zasnovane na svojstvima stola:

  • karambol - zajednički naziv za igre na stolu bez rupa (džepova) u kojima igrač u jednom udarcu nastoji vlastitom kuglom pogoditi protivničku i zajedničku;
  • igre na stolovima s rupama - u ovu kategoriju spadaju popularne "osmica" i "devetka", kao i "desetka", straight pool i ostale verzije;
  • snuker - zasebna igra s drugačijim pravilima od već navedenih.

Historija[uredi | uredi izvor]

Igranje bilijara u Francuskoj krajem 19. stoljeća.

Historičari su složni oko činjenice da se bilijar razvio na prijelazu iz 14. u 15. stoljeće iz igara koje su se odvijale na travi (odatle učestalo korištenje zelene boje na bilijarskim stolovima), odakle se zaključuje da su, slikovito rečeno, sportska "rodbina" bilijara golf i kroket, a "svojta" kuglanje i boćanje. Bilijar je u zatvoreni prostor prvi premjestio francuski vladar Luj XI davne 1470. godine, a ta igra prelazi Atlantik početkom 19. stoljeća.

Oprema[uredi | uredi izvor]

Osim kugli, štapa i stola, za neometano odvijanje igre potrebno je još nekoliko predmeta; među njima su najbitniji trokut, "kiks" (kreda) i pomoćni štapovi. Određeni broj profesionalaca nosi posebnu rukavicu na slabijoj ruci, odnosno onoj koja ne drži štap, u svrhu njegovog kvalitetnijeg klizanja po ruci koja stabilizira ciljanje.[2]

Štap[uredi | uredi izvor]

Štap (ke, fra. queue) neophodan je za normalan tok igre; igračima je dozvoljeno udarati kugle samo njegovom kapicom (vrhom) izrađenom od tvrdo štavljene kože. Da bi se poboljšalo trenje pri udarcu vrha štapa o kuglu, vrh se premazuje kiksom (tvar po izgledu slična kredi, a po sastavu i namjeni poput magnezija koji gimnastičari koriste za ruke, protiv proklizavanja). Izuzevši snuker, gdje igrač tokom čitave karijere zbog efikasnosti nastoji ne mijenjati štap, ostale verzije bilijara karakterizira korištenje većeg broja štapova unutar jednog dvoboja, zavisno od prirode udarca koji se treba izvesti. Štapovi nisu jednodijelni, nego se najčešće dva dijela spajaju na određenom mjestu. Najbolje igraće osobine imaju štapovi izrađeni od drveta (javor, jasen,...), dok se po kafićima mogu često pronaći štapovi od umjetnih materijala (grafit) koji, iako skromnih mogućnosti za igru, imaju osobinu da ih je nemoguće slomiti, što je u ambijentu gdje su piće i muzika primarni sadržaji puno važnije od toga kakvi se potezi njima mogu odigrati.

Snuker[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Snuker

Kapica[3] štapa za snuker uža je od svih ostalih; njen promjer iznosi 8.5-11 mm, što omogućuje dodatnu preciznost prilikom manevriranja bijelom kuglom. Ono što izdvaja štapove za snuker od ostalih jest činjenica da na njihovoj okrugloj dršci postoji ravna ploha koja omogućuje igraču da štap drži okrenut (oko svoje osi) uvijek na isti način, odnosno da ga zakreće tokom igre kako bi ravnomjerno koristio vrh štapa i pravilno ga trošio. Osim toga, mjesto spajanja (najčešće) dvaju dijelova štapa udaljeno je od sredine prema dršci na 66-75% ukupne dužine. Kvalitetni štapovi za snuker izrađuju se od jasena.

Ostale verzije bilijara[uredi | uredi izvor]

Stol za karambol.

Igračima "osmice", "devetke" i sličnih verzija svojstveno je korištenje većeg broja štapova unutar jednog dvoboja. Štap za početno razbijanje kugli teži je od onog kojim se igra ostatak dvoboja, iako većina igrača ima i deblji te širi štap za "massé" ("felšane") udarce koje koriste i prilikom preskakanja kugli ("jump shot"). Najfiniji i najčešće korišteni štap težak je između 500 i 600 grama (18-21 unca), dok onaj za "massé" udarce teži i do 850 grama (30 unca). Promjer kapice (vrha) "normalnog" štapa iznosi 12.75-13.25 mm.

Štapovi namijenjeni karambolu u pravilu su lakši i kraći od ostalih; dugi su oko 140 cm (10-20 cm manje od drugih) i težine 470-520 g. Kapica je, također, manjeg promjera (11-12 mm), što smanjuje mogućnost pogreške prilikom manevriranja težim kuglama za karambol. Štapovi bivaju izrađeni od kvalitetnog sjevernoameričkog javora.

Kugle[uredi | uredi izvor]

Promjer bijelih kugli raznih igara, slijeva nadesno:
  • ruski bilijar – 68 mm
  • karambol – 61.5 mm
  • "američki" komplet kugli za "osmicu" – 57 mm
  • britanska osmica – 56 mm
  • snuker – 52.5 mm
  • bilijar namijenjen djeci – 51 mm

Broj, dizajn i veličina kugli razlikuju se ovisno o verziji. Kugle za karambol većeg su promjera i dolaze u kompletu od tri ili četiri, ovisno o vrsti igre. Kugle za "osmicu" dolaze u "američkom" kompletu od šesnaest; bijela, crna i po sedam "punih" te "praznih", a isti set kugli koristi se i u "devetki" te "desetki". Za odigravanje "britanske osmice" potrebno je 16 kugli manjeg promjera od onih korištenih u "osmici": sedam žutih, sedam crvenih (ili plavih) te po jedna bijela i crna kugla. Kugle za snuker najmanje su od navedenih − 15 crvenih, šest "obojenih" i jedna bijela kugla standardiziranog su promjera od 52.5 mm, uz dozvoljeni otklon od 0.05 mm.

Za razliku od slonovače, prijašnjeg materijala korištenog za izradu kugli, danas se proizvođači oslanjaju uglavnom na bakelit, celuloid[4], plastiku i kristalit.

Stol[uredi | uredi izvor]

Kakve god dimenzije stola bile, širina je upola manja od dužine.[5] Prostor predviđen za kretanje kugli[6] na stolovima korištenim za takmičenja u "osmici" i "devetki" dimenzija su 9 x 4.5 stopa, odnosno približno 254 x 127 cm.[7] Stolovi namijenjeni istim igrama, ali unutar ugostiteljskih objekata ili vlastitih domova često su manji za jednu do dvije stope. Karambolski stolovi veći su od onih za "osmicu" za 1 stopu - dimenzije su približno 3 x 1.5 m.

Stolovi za snuker najvećih su proporcija, 12 x 6 stopa, odnosno 366 x 183 cm. Površina po kojoj se igra snuoker brža je, što znači da kugle po njoj putuju većom brzinom.

Platno po kojem se igra odvija najčešće je zelene boje, no uobičajene su i plava te crvena.

Trokut[uredi | uredi izvor]

Okvir za slaganje kugli u "devetki" u obliku romba.

Trokut je uobičajeno ime za plastični, drveni ili aluminijski okvir koji olakšava slaganje kugli prije početnog udarca, ali on nije u svim igrama trokutast. Iako je u "devetki" veoma lahko složiti 9 kugli koristeći trokut, taj okvir u profesionalnim takmičenjima u obliku je romba.

Kugle su u većini igara posložene (iz tačke gledišta igrača koji se sprema na izvođenje početnog udarca) u formaciju 1-2-3-4-5. U "devetki" je ta formacija nešto izmijenjena (1-2-3-2-1, devetka u sredini), dok se u "desetki", relativno novoj igri, koristi 1-2-3-4 (desetka u sredini trećeg reda).

Pomoćni štapovi[uredi | uredi izvor]

Kad igrač nije u mogućnosti kvalitetno ciljati upotrebom isključivo vlastitih ruku, poseže za pomoćnim štapovima. Njihov se dizajn razlikuje; u "osmici", "devetki" i sličnim igrama pomoćni štap najčešće ima spojen metalni produžetak u obliku slova X na drveno tijelo štapa, iako se u posljednje vrijeme izrađuju višenamjenski produžeci.[8]

U snukeru postoje čak tri vrste pomoćnih štapova:

Nanošenje "krede" na štap.
  • standardni pomoćni štap ("rest") koristi se u situacijama kad se bijela kugla nalazi izvan dosega igračevih ruku
  • "pauk" se koristi kad je potrebno podignuti štap zbog kugle koja se nalazi tik ispred bijele i koja ometa njeno usmjeravanje, ali to nije moguće zbog velike udaljenosti
  • "labud" je namijenjen iznimno kompliciranim situacijama kad je potrebno ujediniti već spomenute pomoćne štapove, tj. prilikom visinskog ciljanja, kad je bijela kugla izvan igračeva dosega.

Kiks[uredi | uredi izvor]

Kiks (pogrešno, ali ustaljeno kreda) označava plavkastu tvar na bazi silikata; dakle, nije ni blizu kredi, koja je po hemijskom sastavu kalcij-karbonat (CaCO3). Profesionalci nanose kiks prije svakog udarca zbog povećanja trenja i, shodno tome, značajnog smanjenja mogućnosti za pogrešku prilikom ciljanja. Uobičajeno je prilikom takmičenja očistiti igraće platno nakon nekoliko igara zbog nakupina "krede" koje utječu na ponašanje kugli na stolu.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: