Birmingham (Alabama)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Koordinate: 33°39′12″N 86°48′32″W / 33.65333°N 86.80889°W / 33.65333; -86.80889
Birmingham, Alabama
Grad
Zastava
Nadimak: "The Magic City"
"Pittsburgh of the South"
Država  Sjedinjene Američke Države
Savezna država Alabama
Okrug Jefferson
Koordinate 33°39′12″N 86°48′32″W / 33.65333°N 86.80889°W / 33.65333; -86.80889
Površina 393,4 km2
 - Zemlje 388,2 km2
 - Voda 5,2
Stanovništvo  
 - Metro 1.128.047 (2010)
 - Grad 212.237 (2010)
Gustoća 547 /km2 
Gradonačelnik Randall Woodfin
Vremenska zona CST (UTC-6)
 - ljeto CDT (UTC-5)
Pozivni broj 205
FIPS kod 01-07000
Veb-sajt: http://www.birminghamal.gov

Birmingham (bɜrmɪŋhæm) je najveći grad američke savezne države Alabame. Grad se nalazi u okruzima Jefferson i Shelby, američke savezne države Alabame. Po popisu stanovništva iz 2010. godine u gradu živi 212.237 stanovnika. Grad je sjedište okruga Jefferson.

Historija[uredi | uredi izvor]

Birmingham je vodeće metalurško središte američkog juga, zbog nalazišta uglja i željezne rude u okolini, a važan je centar i telekomunikacijskih djelatnosti. Ujedno je Birmingham i kulturno i obrazovno središte, a ima i univerzitet, osnovan 1966. godine, i veliki medicinski centar.

Birmingham je osnovan 1. jula 1871. godine na raskrsnici željezničkih pruga. Sagrađen je planski nakon kraja Američkog građanskog rata, sa ciljem industrijalizacije američkog juga, koji je u to doba bio slabije industrijski razvijen, a nedostatak industrije i prevlast poljoprivrede su bili jedan od uzroka građanskog rata. Nazvan je prema engleskom Birminghamu koji je također značajan industrijski centar. Grad je u početku bio trgovačka stanica, ali se zbog obližnjih nalazišta željezne rude ubrzo razvila metalurška industrija. Okolina Birminghama je jedino mjesto u svijetu[nedostaje referenca] gdje se na istom mjestu nalaze nalazišta uglja, željezne rude i krečnjaka.

Grad se posebno brzo razvijao početkom 20. vijeka, kada je nazvan "čarobnim gradom". Tada se ubrzano grade neboderi i nove poslovne zgrade. Grad je teško pogodila velika ekonomska kriza 1930-ih, ali se brzo oporavio tokom ekonomskih mjera predsjednika Roosevelta. Industrija se posebno razvila tokom 2. svjetskog rata kada su postojale velike ratne potrebe za čelikom.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika
Popis Broj
stanovnika
Promjena u odnosu
na prethodni popis ± u %
1880. 3.086
1890. 26.178 748,3 %
1900. 38.415 46,7 %
1910. 132.685 245,4 %
1920. 178.806 34,8 %
1930. 259.678 45,2 %
1940. 267.583 3 %
1950. 326.037 21,8 %
1960. 340.887 4,6 %
1970. 300.910 −11,7 %
1980. 284.413 −5,5 %
1990. 265.968 −6,5 %
2000. 242.840 −8,7 %
2010. 212.237 −12,6 %

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]