Bistra

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Koordinate: 45°54′S 15°51′I / 45.9, 15.85
Bistra
Općina
Ploča na ulazu u općinu
Ploča na ulazu u općinu
Bistra.gif
Grb
Službeni naziv: Općina Bistra
Država  Hrvatska
Županija Zagrebačka
Koordinate 45°54′S 15°51′I / 45.9, 15.85
Površina
 - Općina 52.7 km2
Gradonačelnik Krešimir Gulić
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 10298
Pozivni broj (+385) 01
Croatia location map.svg
Blue pog.svg
Web stranica: Općina Bistra

Bistra je općina u Hrvatskoj. Administrativno pripada Zagrebačkoj županiji.

Historija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Bistra se nalazi na sjeveru Hrvatske, sa sjeverne strane Sljemena, u podnožju planine Medvednice. Udaljena je 22 km od Zagreba. Površina Općine je 52,75 km2. Bistra se nalazi na 1 035 metara nadmorske visine, te je rubna općina Zagrebačke županije i graniči sa Krapinsko-zagorskom županijom.

Budući da je reljef raznolik, tako i klimatske prilike variraju. Klima je pretežno kontinentalna (većinom u naseljenim dijelovima Općine), dok je u visočijim i manje naseljenim predjelima ove općine klima dosta oštrija.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Općina Bistra ima 6.870 stanovnika, a prosječna gustoća naseljenosti ove općine je 130,24 stanovnika/km2 (podaci od 31. januara 2006.)

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine općina Bistra imala je 6.098 stanovnika, raspoređenih u 6 naselja:

Nacionalni sastav stanovnika općine Bistra:

Privreda[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Politika[uredi | uredi izvor]

Najuticajnija stranka u ovoj općini je HDZ.

Vijeće općine ima 15 članova. Predsjednik Općinskog vijeća općine Bistra je Stjepan Drviš, potpredsjednici Franjo Bajzec i Branko Car, a sekretar Dragutin Hrlić. Ostalih 11 vijećnika su:

  1. Josip Tišlar
  2. Tomislav dr. Šporčić
  3. Marijan Špoljar
  4. Eduard Kovačević
  5. Štefan Vodopija - Braco
  6. Zdravko Brezak
  7. Ivan Grgurić
  8. Milan Kolaković
  9. Milan Poljak
  10. Ivan Grgec
  11. Bratislav Škrlin-Batina

Općinski načelnik, ujedno i predsjednik općinskog poglavarstva je Krešimir Gulić. Općinsko poglavarsko sastoji se od pet članova. Osim Krešimira Gulića, ostala četiri člana Općinskog poglavarstva su:

  1. Stanko Jedvaj
  2. Stjepan Brezović
  3. Miroslav Rogina
  4. Ivo Jelkić

Zajedničke stručne službe Općine Bistra organizirane su u jedinstveni upravni odjel.

Administrativno sjedište općine Bistra je naselje Donja Bistra.

Dan Općine Bistra je 6. decembar, Dan Svetoga Nikole, svetac koji se smatrao zaštitnikom župe Bistra.

Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Na području Općine Bistra se nalaze tri obrazovne ustanove:

  • Vrtić "Vrtuljak"
  • Osnovna škola "Bistra"
  • Privatna muzička škola "Bonar"

Sport[uredi | uredi izvor]

U mjestu djeluju nogometni, hrvački i streljački klub.

Izvrsne rezultate i kvalitetnu ekipu imaju veterani nogometnog kluba Bistra. Osvajači su 2 prvenstva (2004. i 2005. godine), učesnici dva finalna razigravanja na nivou Zagrebačke županije, te jednom učesnici završnog turnira prvenstva Hrvatske (Bizovačke toplice 2005.).

Trenutno u ekipi veterana igra veliki broj renomiranih igrača koji su godinama igrali u visokim rangovima takmičenja u bivšoj i sadašnjoj državi.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Dvorac porodice Oršić u Gornjoj Bistri najpoznatiji je i najveći objekt spomeničke kulture na području Općine Bistra. Dvorac je izgrađen 1773. godine u baroknom stilu. Uz dvorac se nalaze i prelijepi park i mala kapela. Dvorac je izgradio grof Krsto Oršić II, a poslije Francuska revolucija|Francuske revolucije ga je kupio francuski emigrant grof Carion koji ga je preuredio u učinio najljepšim dvorcem u Zagorju u to vrijeme. Danas je u dvorcu smještena Specijalna bolnica za hronične bolesti dječje dobi.

Osim dvorca, historijski značajniji objekti u Općini su Stara škola iz 1848. godine, Crkva Svetoga Nikole iz 1631. godine, Kapela Svetog Stjepana, Kapela Svetog Vendelina i Crkva Svetoga Roka.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]