Bitka kod Agrigenta

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Položaj Agrigenta

Bitka kod Agrigenta (Sicilija, 261. p. n. e. ) bila je prva bitka Prvog punskog rata. To je bio sukob između Kartage i Rimske Republike. Bitka je počela poslije velike opsade, koja je počela 262. p. n. e. . U bici pobjeđuje Rimska Republika i počinje kontrolirati Siciliju,kao važnu žitnicu.


Opsada Agrigenta[uredi | uredi izvor]

Rimljani šalju cijelu armiju na Siciliju 262. p. n. e. . Armijom zapovijedaju dva konzula, Lucije Postumije Magel i Kvint Mamilije Vitul. Armija je imala 4 legije i ukupno 40.000 ljudi. Sirakuza je bila rimski saveznik i podržavala je rimski pohod. Armija je krenula u julu prema Agrigentu na jugozapadnoj obali Sicilije. U Agrigentu je bio lokalni garnizon, kojim zapovijeda Hanibal Gisko. Agrigent je trebao biti baza za veliku armiju , za koju se očekivalo da dođe iz Kartage.

Na vijesti o dolasku rimske vojske Hanibal Gisko se zabarikadirao prethodno se snabdjevši namirnicama iz okoline. Time je pripremio grad za opsadu i mogao je čekati pomoć iz Kartage. Rimljani toga doba nisu raspolagali opsadnim spravama, tako da je jedini način osvajanja grada bila blokada. Blokiraju Agrigent i čekaju da se grad nakon dovoljno dugo vremena preda zbog gladi.

Poslije nekoliko mjeseci opsade blokada se počela osjećati po gradu, pa Hanibal traži hitnu pomoć Kartage. Dolazi pojačanje zime 262-261. p. n. e. pod vodstvom Hanoa. Pojačanje se sastojalo od 50.000 ljudi, 6.000 konjanika i 60 ratnih slonova. Poslije nekoliko manjih okršaja sa Rimljanima, Hano dolazi blizu Rimljana želeći sukob, ali Rimljani izbjegavaju bitku. Time Rimljani dolaze u poziciju da su opkoljeni. Rimske linije snabdijevanja sa Sirakuzom su prekinute.

Bitka kod Agrigenta[uredi | uredi izvor]

Opkoljeni Rimljani sa prekinutim snabdjevanjem iz Sirakuze nalaze se u lošoj poziciji. Rizikuju da umru od gladi, pa se stoga odlučuju za bitku. Međutim Hano odbija borbu, nadajući se da će pomoću gladi lakše pobijediti Rimljane. Ali unutar Agrigenta situacija je još lošija. Hanibal šalje dimne signale tražeći pomoć, pa su Kartaginjani bili prisiljeni da prihvate bitku. Detalje bitke različito opisuju različiti izvori.

Hano je rasporedio kartaginjansku pješadiju u dva reda sa slonovima i pojačanjima u drugoj liniji, a sa konjicom na krilima. Bitka je dugo trajala i Rimljani uspijevaju da probiju prednji red Kartaginjana. To izaziva paniku u pozadini pa kartaginjanske rezerve bježe iz bitke. Rimljani pobjeđuju, a konjica uspjeva da zarobi nekoliko slonova. Kartaginjani, opkoljeni garnizon i Hanibal uspijevaju da pobjegnu.

Posljedice[uredi | uredi izvor]

Rimljani zauzimaju Agrigent i svo stanovništvo prodaju u roblje. Dva konzula su bili pobjednici, ali nisu nagrađeni trijumfalnim povratkom (vjerovatno jer Hanibalovi garnizon uspijevaju pobjeći).

Poslije 261. p. n. e. Rimska Republika kontroliše najveći dio Sicilije i time osigurava žito za sebe. To je bila prva velika bitka van Italije, što je Rimljanima dalo polet.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]