Kosovska bitka

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Bitka na Kosovu)
Idi na: navigacija, traži
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Kosovska bitka
Osmanlijski ratovi u Evropi
Battle on Kosovo1389.jpg
Datum 28. juni 1389.
Lokacija Kosovo
Ishod Pobjeda Osmanlija[1][2][3]
Sukobljene strane
Flag of the Ottoman Sultanate (1299-1453).svg Osmanlijsko Carstvo Grb Lazarevic.png Kneževina Srbija
Kraljevina Bosna
Komandanti
Murat I
Bajazid I
Jakub †
Lazar Hrebljanović
Vuk Branković
Vlatko Vuković
Vojne jedinice
~27,000-40,000[4][5][6] ~12,000-30,000[4][5][6][7]
Žrtve
Ubijen je Murat I Većina srpskih feudalaca je ubijeno, ubijen je i Lazar Hrebljanović

Bitka na Kosovu polju je bitka vođena 1389. godine između ujedinjenih bosanskih, srpskih i albanskih snaga[8][9][10] protiv Osmanlijskog Carstva, na Kosovu Polju u blizini današnje Prištine.[11]

Srpski knez Lazar Hrebljanović okupio je vojsku od oko 12-30.000 vojnika[4][5][6][7] sastavljenu od Srba, Bosanaca (koje je predvodio Vlatko Vuković Kosača) i Albanaca. Zajedno sa njima su se borili i odredi Bugara, Vlaha, Čeha[12]. Smatra se da je jedan odred Hrvata predvodio Ivaniš Paližna. Mađarska i Poljska su također poslale pojačanja balkanskim saveznicima.[13]

Na drugoj strani se nalazio osmanlijski sultan Murat I sa vojskom iz svih dijelova Osmanlijskog carstva, koja je brojala oko 27-40.000 vojnika[4][5][6].

Obje vojske su bile raspoređene u uobičajenu formaciju, sa centrom i dva krila. Središnjim dijelom savezničke balkanske vojske je upravljao knez Lazar Hrebljanović. Jednim krilom je komandovao Vuk Branković a drugim, bosanski velmoža veliki vojvoda Vlatko Vuković. U osmanlijskoj vojsci je sultan Murat I upravljao središnjim dijelom vojske dok su krilima upravljali njegovi sinovi Jakub i Bajazid.

U početku bitke saveznička kršćanska koalicija je uspjela probiti osmanlijske redove u centru i krilom kojim je zapovijedao Jakub, ali je Bajazid ostao čvrst. U ovoj bici je poginuo osmanski sultan Murat I. Tačan način smrti osmanlijskog sultana Murata je nepoznat. Među historičarima preovladava mišljenje da je u toku bitke izvjesni Miloš Kobilić na prevaru, nakon što je izrazio pokornost sultanu, ubio Murata.

Nakon ovoga Osmanlije su izvršile protivudar. U ovom napadu je ubijen i srpski knez Lazar Hrebljanović. Zbog smrti osmanlijskog sultana, Bajazid je povukao vojsku unutar Osmanlijskog carstva da bi osigurao tron.

Karakter bitke i njen ishod čest su predmet spora među historičarima. Radi se o pokušaju balkanskih velmoža da zaustave daljnje prodiranje Osmanlija. Saveznike je okupljao knez Lazar Hrebljanović čija oblast je bila najviše ugrožena. Bitka je dio niza operacija koje su poduzimali evropski vladari koji su nastojali da zaustave osmanlijska osvajanja. Izvještaj Tvrtka I Kotromanića bio je da su kršćani pobijedili, no očito je da je to bila Pirova pobjeda, jer poslije bitke kneginja Milica, udovica kneza Lazara Hrebljanovića, morala je priznati vazalne obaveze prema Osmanlijama.

Prema podacima Ignacija Vojea, početkom 15. vijeka Bosanci su imali informacije da su neki od njihovih vlastelina, učesnika Kosovske bitke, a koji su bili zarobljeni od strane Osmanlija, još bili živi. Poduzimali su diplomatske napore preko Dubrovnika da se oni pokušaju spasiti.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dupuy, Trevor, The Harper's Encyclopedia of Military History, (HarperCollins Publishers, 1993), 422.
  2. ^ Laffin, John, Brassey's Dictionary of Battles,(Brassey's Ltd:London,1995), 229.
  3. ^ Bruce, George, Harbottle's Dictionary of Battles, (Van Nostrand Reinhold Co.:New York, 1981), 134.
  4. ^ a b c d Sedlar, Jean W.. East Central Europe in the Middle Ages, 1000-1500, 244, University of Washington Press. “Nearly the entire Christian fighting force (between 12,000 and 20,000 men) had been present at Kosovo, while the Ottomans (with 27,000 to 30,000 on the battlefield) retained numerous reserves in Anatolia.”
  5. ^ a b c d Cox, John K.. The History of Serbia, 30, Greenwood Press. “The Ottoman army probably numbered between 30,000 and 40,000. They faced something like 15,000 to 25,000 Eastern Orthodox soldiers.”
  6. ^ a b c d Cowley, Robert. The Reader's Companion to Military History, 249, Houghton Mifflin Books. “On June 28, 1389, an Ottoman army of between thirty thousand and forty thousand under the command of Sultan Murad I defeated an army of Balkan allies numbering twenty-five thousand to thirty thousand under the command of Prince Lazar of Serbia at Kosovo Polje (Blackbird's Field) in the central Balkans.”
  7. ^ a b (1972) “Kosovska bitka”, Vojna Enciklopedija (na (sh)), 659-660, Belgrade: Vojnoizdavacki zavod.
  8. ^ Miranda Vickers, A History of Kosovo
  9. ^ Miroslava Malešević, Nasilje identiteta
  10. ^ Final report of the United Nations Commission of Experts
  11. ^ Serbs Mark Anniversary Of 1389 Battle Of Kosovo
  12. ^ Ангелов, Д., Чолпанов, Б. Българска военна история през Средновековието (X-XV век), Издателство на БАН, София 1994, стр. 235
  13. ^ Military history of Hungary (Magyarország hadtörténete), Ed.: Ervin Liptai, Zrínyi Military Publisher, 1985 Budapest ISBN 963-05-0929-6

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: