Bolen

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bolen
Bolen (Aspius aspius)
Bolen (Aspius aspius)
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredActinopterygii
PotklasaNeopterygii
InfraklasaTeleostei
NadredOstariophysi
RedSiluriformes
PorodicaCyprinidae
RodAspius
VrstaAspius aspius

Bolen (latinski: Aspius aspius) jest slatkovodna riba iz porodice Cyprinidae.

Može narasti do 80-90 cm i dostiže težinu do 8-9 kg. Donja vilica mu je isturena ispred gornje i na njenom vrhu ima jedno ispupčenje, koje kada su usta zatvorena ulazi u odgovarajuće udubljenje u gornjem dijelu usta. Zbog nedostatka zuba usta su mu duboko ušačena, te pripada gutačima koji svoju lovinu prihvataju zubolikim izraštajima na škrgama i prosljeđuju je ka hrapavom ždrijelu, koje ga zadržava i dalje sprovodi. Kod primjeraka težine do 2 kg tijelo je izduženo, naoružano vrlo jakim perjanim sistemom koji se završava veoma moćnim repom. Krupniji primjerci blago su pogrbljeni od glave do leđne peraje, sa spuštenim trbuhom. Boja leđa kod bolena je tamno zelena, bokovi su srebrnasto-plavkastog sjaja dok je trbuh bijele boje. Analno i trbušno peraje su žutonarandžasti pa do crvenkasti. Uzduž naglašene bočne linije ima 64 do 76 komada sitnijih krljušti, koja nije duboko usađena i relativno lahko se skida sa tijela. Ribolovci ga često miješaju sa bucovom.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Uz bucova je jedan od rijetkih pripadnika roda Aspius iz porodice Cyprinidae, iako je grabljivica. Dosta ga miješaju s bucovom, od koga se razlikuje u dvije osnovne stvari: bolen može narasti preko 1 kg, i hrani se sitnom ribom, što kod bucova nije slučaj. Njegova osobina da se hrani isključivo sitnom ribom, čini ga jedinstvenim među ciprinidama. Ipak dok su mladi, boleni se hrane račićima, larvama riba, faunom dna i insektima koji padaju u vodu. Predstavlja riblju vrstu veoma zanimljivu za sportski ribolov varaličarenjem i mušičarenjem. Rasprostranjen je po cijeloj Evropi osim sjeverne Škotske, Irske, Danske i jugozapadne Engleske. U Skandinaviji živi samo na jugu, dok finske rijeke posjećuje samo na zapadu. Živi u svim većim kanalskim sistemima, rijekama i jezerima. Veći dio dana provodi u mirnoj vodi. Na prelive prirodne ili vještačke, stubove mostova i ušća voda, dolazi uveče i rano ujutro da bi se hranio, praktično ima ih svuda gdje ima i sitne bijele ribe. Što su primjerci veći jata su manja, tako da nije nikakvo čudo vidjeti kapitalnog bolena da lovi sam. Meso mu nije na cijeni, puno je sitnih kostiju i bljutavog je ukusa, a na kanalima se često osjeća i na mulj. Ribolovci ga love zbog njegove borbenosti i uživanja koje ta riba pruža, kao i velike količine koja se može uhvatiti kada ova riba krene da grize.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Polnu zrelost ženke dostižu u petoj-šestoj godini, a mužjaci u petoj godini života (pri veličini preko 30 cm), zbog čega su relativno rijetki. Intenzivno polaganje jaja traje od aprila do kraja maja, juna, ženka polaže od 40.000 do 400.000 jajašaca, koja se lijepe za pjeskovito ili šljunkovito dno. Razvoj jaja traje od 14-21 dan, nakon čega im se mlađ izleže, i tu provodi prve mjesece života, hraneći se mikroorganizmima.

Literatura[uredi | uredi izvor]