Boris Nilević

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Boris Nilević
Rođenje (1947-06-02) 2. juni 1947.
Sarajevo, FNRJ
Smrt11. decembar 1999(1999-12-11) (52 godine)
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Zanimanjehistoričar

Boris Nilević (Sarajevo, 2. juni 1947 – Sarajevo, 11. decembar 1999) bio je bosanskohercegovački historičar srednjeg i ranog novog vijeka.

Boris Nilević rođen je 2.juna 1947. u Sarajevu. U rodnom mjestu završio je osnovno i srednje obrazovanje. Studij historije završio je na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Magistrirao je 1978. i doktorirao 1986. u Beogradu. Od 1974. do smrti, 11.12 1999., radio je u Javnoj ustanovi Institut za istoriju u Sarajevu. Bio je direktor Instituta za istoriju i urednik časopisa Prilozi Instituta za istoriju. Povremeno je radio na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli.

Predmet Nilevićevog naučnog interesovanja bio je bosanski kasni srednji vijek i osmanski period. Objavio je više radova o vlastelinskoj porodici Pavlovići i Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Bosni i Hercegovini.

Literatura o prof. dr Borisu Nileviću[uredi | uredi izvor]

  • Ibrahim Karabegović, Prof. dr. Boris Nilević (1947.-1999.), Prilozi Instituta za istoriju 29, Sarajevo 2000., 475-478.
  • Ibrahim Karabegović, Veliki gubitak za bh. historiografiju (Na vijest o smrti prof. dr. Borisa Nilevića), Oslobođenje 56/18969, Sarajevo 15.12. 1999, 13.
  • Rade Mihaljčić, Nilević Boris, "Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)", Knowledge, Beograd 1997, 538.
  • Budimir Miličić, Bibliografija izdanja Instituta za istoriju u Sarajevu i radova saradnika Instituta za period 1959-1999. godine", Institut za istoriju, Sarajevo 2000.
  • Esad Kurtović, Bibliografija prof. dr Borisa Nilevića, Bosna franciscana XIV/24, Sarajevo 2006, 113-122. [1][mrtav link]

Izvod iz bibliografije Borisa Nilevića[uredi | uredi izvor]

  • Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini do obnove Pećke patrijaršije, Veselin Masleša, Biblioteka Kulturno nasljeđe, Sarajevo 1990.
  • Vojvoda Ivaniš Pavlović, Prilozi Instituta za istoriju XIV/14-15, Sarajevo 1978., 349-361.
  • Iz života posljednjih Pavlovića, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine 28-30 (1977-1979), Sarajevo 1979., 59-74.
  • Učešće vojvode Petra i kneza Nikole Pavlovića u političkom životu srednjovjekovne Bosne, Prilozi Instituta za istoriju XVI/17, Sarajevo 1980., 61-68.
  • Kulturna misija Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini, Prilozi Instituta za istoriju XX/21, Sarajevo 1985., 115-140.
  • Pitanje etničko-konfesionalnih promjena u Bosni i Hercegovini nastalih dolaskom osmanske vlasti, Prilozi Instituta za istoriju XXI/22, Sarajevo 1986, 221-233.
  • Iz historijske geografije Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini 1463-1557. godine, Anali Gazi Husref-begove biblioteke 13-14, Sarajevo 1987., 209-217.
  • Uloga i značaj manastira Mileševa u historiji srpskog naroda u Bosni i Hercegovini do obnove Pećke patrijaršije 1557. godine, "Mileševa u istoriji srpskog naroda", Srpska akademija nauka i umetnosti, Naučni skupovi 38, Odeljenje istorijskih nauka 6, Beograd 1987., 175-187.
  • Prilog srpskoj crkvenoj organizaciji u Bosni i Hercegovini 1463-1557. godine, Prilozi za orijentalnu filologiju 37, Sarajevo 1988., 173-185.
  • Iz migrantske psihologije srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u XV i XVI stoljeću, Migracioni procesi i Bosna i Hercegovina od ranog srednjeg vijeka do najnovijih dana njihov uticaj i posljedice na demografska kretanja i promjene u našoj zemlji, 26. i 27. X 1989, u Sarajevu, "Migracije i Bosna i Hercegovina", Institut za istoriju i Institut za izučavanje nacionalnih odnosa, Sarajevo 1990., 51-56.
  • Neka zapažanja o srpsko-pravoslavnoj duhovnosti u Bosni i Hercegovini u osmansko-turskom vremenu, Prilozi za orijentalnu filologiju 42-43 (1992-1993), Sarajevo 1995., 201-209.
  • Osvrt na historiju Jevreja u Bosni i Hercegovini za vrijeme osmansko-turske uprave, "Zbornik radova Sefard '92, Sarajevo, 11.09.-14.09 1992.", Institut za istoriju i Jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1995., 47-56.
  • Bosna i Osmansko Carstvo, "Bosna i Hercegovina i svijet", Institut za istoriju, Sarajevo 1996., 65-74.
  • O srednjovjekovnom bosanskom građaninu, "Urbano biće i Bosna i Hercegovina", Institut za istoriju - Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1996., 29-36.
  • O postanku stare pravoslavne crkve u Sarajevu, "Prilozi historiji Sarajeva, Radovi sa znanstvenog simpozija Pola milenija Sarajeva, održanog 19. do 21. marta 1993. godine", Orijentalni institut - Institut za istoriju, Sarajevo 1997., 61-65.
  • Mostar u djelu historičara Vladimira Ćorovića, Hercegovina 9, Mostar 1997., 151-157.
  • Srebrenik u srednjem vijeku na historijskoj sceni, Biljeg Srebrenika 1, Srebrenik 2003., 39-51.