Bosanskohercegovačka radiotelevizija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Merge-arrows 2.svg Predloženo je da se ovaj članak spoji s člankom BHT 1‎.
Molimo da napišete svoje mišljenje na stranici za razgovor.
Bosanskohercegovačka radio-televizija (BHRT)
Bosanskohercegovačka radiotelevizija
Vrsta emitiranja Radio i televizija
Zemlja Bosna i Hercegovina
Sjedište Sarajevo
Dostupnost Bosna i Hercegovina
Vlasnik BiH
Početak emitiranja 2000. godine kao BHRT
Slogan "Dobar vjetar u leđa“
Službena stranica: www.bhrt.ba

Bosanskohercegovačka radio-televizija (Radiotelevizija Bosne i Hercegovine ili BHRT ) ranije poznata kao Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine - PBSBiH naziv je za državnu radio-televiziju u Bosni i Hercegovini. Kao javni emiter, BHRT je član Evropske emiterske unije iz Bosne i Hercegovine, koji aktivno učestvuje u godišnjem izboru bosanskohercegovačkog predstavnika za Eurosong. Sjedište BHRT-a nalazi se u zgradi RTV Dom-a u Sarajevu.

Historijat[uredi | uredi izvor]

Radiotelevizija Sarajevo 1945-92.[uredi | uredi izvor]

Prvi elektronski medij koji se nakon završetka Drugog svjetskog i rata i oslobođenja Sarajeva oglasio u Bosni i Hercegovini bio je Radio Sarajevo. Radio Sarajevo je sa emitovanjem programa počeo 10. aprila 1945. godine riječima: "Ovdje Radio Sarajevo. Smrt fašizmu - sloboda narodu!" [1] koje je izgovorio Đorđe Lukić Cigo, prvi tehničar i spiker u eteru ovog radija. Do kraja 1945. godine program je trajao 6 sati i emitovan je u tri bloka: jutarnjem, podnevnom i večernjem. Radiotelevizija Sarajevo osnovana je sredinom 1960-ih godina u Sarajevu kao republička radiotelevizijska kuća za Bosnu i Hercegovinu a bila je članica tadašnjeg emiterskog sistema Jugoslavenske radiotelevizije.

Prve informacije na televiziji na prostoru BiH emituju se 1. juna 1961. godine kada je sa radom počela Televizija Sarajevo (TVSA). Iako tada nije imala vlastiti studio, redakcija televizije se nalazila u prostorijama Radio Sarajeva. Televizijsku redakciju činilo je samo troje ljudi (urednik: Alija Nuhbegović, Jan Beran i Ismet Mehić) a emisije TVSA se obrađuju i emitiraju iz studija TV Beograd i TV Zagreb. Prvi direktor TVSA bila je Danica Kurtović. Prvi dokumentarni film naziva "Oj Kozaro" emitiran je 25. jula 1961. godine iz studija TV Zagreb, a bio je posvećen 20. godišnjici ustanka naroda Bosne i Hercegovine. Režiser ovog filma bio Jan Beran. Oba medija bila su znak posebnosti i državnosti Bosne i Hercegovine, a za njihovo osnivanje su najzaslužniji bosanski političari Hamdija Pozderac i Branko Mikulić.

Već 27. jula 1961. godine, izvršen je prvi televizijski prenos iz BiH. Prenosila se centralna svečanost povodom obilježavanja 20. godišnjice ustanka, koja je održana na Šehitlucima kod Banja Luke. Prenos je je obavljen reportažnim kolima TV Ljubljana, a preuzela ga je cijela jugoslavenska mreža (RTV Ljubljana, RTV Zagreb, RTV Beograd, RTV Novi Sad, RTV Titograd, RTV Priština, and RTV Skoplje). Reporter sa ovog događaja bio je tadašnji direktor programa RTV Sarajevo Branislav Zlobički. Iste godine počinju radovi na izgradnji relejnog sistema na planini Bjelašnici, a od 1. oktobra 1961. započelo je i cjelodnevno emitovanje prvog programa Radija Sarajevo (od 05.00 do 24.00 sata). Prva stalna emisija "TV mjesečnik" - mozaik filmskih informacija iz BiH uvedena je 1962. godine u kojoj je TVSA ukupno proizvela skromnih 956 minuta programa. Iste godine sa radom počinje i prvo dopisništvo TVSA iz Banja Luke.

Radiotelevizija Sarajevo 1965. godine vlastitim kapacitetima proizvodi 4.375 minuta televizijskog programa (od ukupno 233.481 minuta JRT) koje se emitiraju u zajedničkoj mreži Jugoslavenske televizije. TV reportaže sarajevskih autora nazivaju "sarajevskom školom TV reportaže", a to najbolje potvrđuje podatak da je 1965. odlukom tadašnje Komisije Jugoslavenske radio-televizije, pet emisija TVSA upućeno je na međunarodne televizijske festivale. Prva prezentacija jednodnevnog programa TVSA emitirana je 31. maja 1966. godine. Program je i ovaj put emitiran iz studija TV Zagreb. Iste godine ekipa TV Sarajevo po prvi put prati predsjednika bivše Jugoslavije Josipa Broza Tita prilikom njegove posjete tuzlanskom područiju. TVSA prvi put učestvuje u novogodišnjem programu JRT i dobija odlične kritike.

Zgrada RTV dom-a u Sarajevu, danas sjedište BHRT-a

TV Sarajevo započinje emitiranje programa iz vlastitog studija 17. marta 1969. godine kada je "uživo" emitiran "Večernji ekran" - prva informativna emisija TVSA. Urednici emisije bili su Aleksandar Vujišic, Arif Zulić i Pero Radović. Emitovanje ove emisije označilo je formiranje vlastite programske šeme. Već 1970. godine emitirano je 33.159 minuta vlastitog programa (prvi film TVSA pod nazivom "Ugursuz", prva humoristička serija "Karađoz" i festival dječije muzike "Mali šlager"). Vlastiti TV Dnevnik, kao večernju informativnu emisiju, Televizija Sarajevo počinje emitirati 25. februara 1971. godine. Pokrenut je i drugi radijski program (emitiran na područiju grada Sarajeva) pod nazivom "Sarajevo 202" koji je bio informativnog, servisnog, kulturnog, sportskog i zabavnog karaktera. Treći program (III program) Radio Sarajeva pokrenut je 1973. godine a bio je posvećen naučnim i teorijskim razmatranjima, klasičnoj muzici i umjetnosti. Televizija Sarajevo emituje emisiju "Zelena panorama" koja je namjenjena poljoprivrednicima.

Logo ZOI '84

Početkom 1975. godine završena je prva faza izgradnje RTV Dom-a u Sarajevu čime je RTV Sarajevo dobila odgovarajući proizvodni i redakcijski prostor uz nove elektronske uređaje. Istovremeno se dograđuju i odgovarajući antenski sistemi i predajnici, formira mreža predajnika za emitovanje drugog radio programa (II program) koja sa 52 lokalne radio stanice omogućava pokrivenost od oko 80 % stanovništva Bosne i Hercegovine. Pokreće se i drugi televizijski program (TVSA 2) a brojne nagrade i priznanja dolaze za ovu medijsku kuću 1970-ih i 1980-ih godina.

Najveći projekat TVSA bilo je praćenje i prenos 14.Zimskih olimpijskih igara održanih od 8. do 19. februara u Sarajevu. Za ostvarenje ovog zadatka, TVSA je dobila nove proizvodne prostore u RTV Domu i najmoderniju tehničku opremu. Priznanja za ovaj zahtjevni projekat TVSA je dobila od mnogih velikih radijskih i televizijskih kompanija i asocijacija. Prvim programom TV Sarajevo (TVSA) 1985. godine pokriva 79%, a Drugim programom (TVSA 2) 57% teritorije Bosne i Hercegovine. TV Sarajevo, kao ravnopravna članica JRT-a, ima potpisane sporazume sa 39 tv organizacija širom svijeta što omogućava međunarodnu razmjenu informacija i emisija. Ulaganje u infrastrukturu se nastavlja, pa je tako izgrađeno 11 relejnih stanica i 189 pretvaračkih mjesta. Već 1989. godine sa emitovanjem počinje i treći televizijski kanal (TVSA 3).

RTV Bosne i Hercegovine 1992-98.[uredi | uredi izvor]

Logo RTVBiH 1992-1998

Početak ratnih sukoba na područiju Jugoslavije RTV Sarajevo dočekuje sa izgrađenom infrastrukturom za produkciju i emitovanje tri radijska i tri televizijska kanala. Promjena imena iz "Radiotelevizija Sarajevo" u Radiotelevizija Bosne i Hercegovine uslijedila je nakon početka nešto intenzivnijih ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini 1992. godine. RTV Dom u Sarajevu napuštaju mnogobrojni radnici, odnoseći pokretnu opremu (televizijske kamere, mikrofone i sl.) Početkom opsade Sarajeva, RTVBiH je suočena sa stalnim razaranjem opreme, predajnika, uz stradanje radnika koji su se borili protiv medijske blokade grada Sarajeva ali i cijele Bosne i Hercegovine. U okviru RTVBiH tada djeluju tvBiH i Radio Bosne i Hercegovine. Za emitovanje programa RTV BIH u ratnim uslovima, najzaslužniji je tzv. "PEP" sa isključivo tehničkom djelatnošću (Prenos i emitovanje programa). Za vrijeme Opsade Sarajeva, na grad Sarajevo prosječno je palo 329 granata dnevno. Rekord od 3.777 ispaljenih granata uknjižen je 22. jula 1993. godine.

Već 1. januara 1993. godine RTVBiH primljena je kao aktivni član Evropske emiterske unije. To je omogućilo da se Bosna i Hercegovina kao samostalna država po prvi put pojavi 1993. godine na Euroviziji. Prvi predstavnik Bosne i Hercegovine na ovom takmičenju bio je Muhamed Fazlagić. Nakon završetka ratnih sukoba u BiH, popravlja se uništena i infrastruktura neophodna za funkcionisanje RTV sistema u na nivou cijele Bosne i Hercegovine.

PBSBiH 2000-2004[uredi | uredi izvor]

Logo Javnog radiotelevizijskog servisa BiH – PBSBiH po prvi put se pojavio tokom direktnog prenosa Ljetnih olimpijskih igara u Sydney-u. Uz donacije u opremi OHR-a i Europske komisije u BiH, osigurana je emisiona mreža za uspostavu televizije na nivou države Bosne i Hercegovine. U noći između 11. i 12. augusta 2004. godine, realizovano je razdvajanje emisionih mreža PBSBiH (Radio-televizije BiH), RTVFBiH (Radiotelevizije FBiH) i RTRS (Radiotelevizije RS). Istovremeno se radilo na poboljšanju emisionih mreže entitetskih radiotelevizija. Od 12. Augusta 2004. godine, BHTV 1 na vlastitoj frekvenciji emituje probni test signal kombiniran sa audio podlogom - program BH Radio 1 i tehničkim podacima o frekvencijama za prijem novog kanala.

BHRT (BHT 1 i BH Radio 1)[uredi | uredi izvor]

BHT.jpg

13. augusta 2004. godine iz studija u Sarajevu, počinje cjelodnevno emitiranje programa BHT 1 (PBSBiH mijenja naziv u Bosanskohercegovačka radiotelevizija - BHRT). Tačno u 18:00h, emitovan je Otvoreni program povodom Ljetnih olimpijskih igara u Ateni. BHT 1 emitira dešavanja i nadmetanja sa Olimpijskih igara uz informativni program (signalom pokriva preko 90% populacije u BiH). Nakon svečane ceremonije upriličene u RTV Dom-u, tačno u 19:00 emitovano je prvo izdanje BHT Vijesti na tek uspostavljenoj nacionalnoj mreži. Prvi voditelj Vijesti bio je Tomislav Đurić. [2]

Organizacija BHRT[uredi | uredi izvor]

Danas se BHRT finansira iz dijela RTV takse zajedno sa ostalim javnim emiterima u BiH (50% za BHRT, 25% za RTVFBiH i 25% za RTRS). Upravna struktura utvrđena je Statutom BHT-a.

Bosanskohercegovačka radio-televizija trenutno se sastoji iz tri zasebne organizacijske jedinice:

  • BHT 1 - Bosanskohercegovačka televizija (BHT 1)
  • BH Radio 1 - Bosanskohercegovački radio (BH radio 1)
  • MP BHRT - Muzička produkcija radio-televizije BiH

Program[uredi | uredi izvor]

Program BHRT-a se emituje 24h dnevno na područiju cijele Bosne i Hercegovine. Većina radio - televizijskog programa se proizvodi iz RTV doma u Sarajevu. Razvijena je mreža Informativno-tehničkih centara (ITC) u drugim gradovima BiH: Bihaću, Banjaluci, Mostaru, Tuzli, Zenici. U planu je uspostavljanje korporacije koju bi činili svi javni emiteri u Bosni i Hercegovini (BHRT, RTVFBiH i RTRS).

Digitalizacija[uredi | uredi izvor]

BHRT će početi digitalno emitiranje specijalnog programa 12. juna 2014. povodom početka Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu 2014.

Uprava[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


HR-WikinewS-CRO.jpg Nedovršeni članak Bosanskohercegovačka radiotelevizija koji govori o medijima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.