Brižinski spomenici

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jedna stranica Brižinskog spomenika

Brižinski spomenici (Frajsinški spomenici) su najstariji sačuvani pisani dokumenti pisani latinicom na nekom od slovenskih jezika. Napisani su na staroslovenskom jeziku i često se ističu kao primjer panonsko-slovenske redakcije staroslovenskog jezika. Nastali su u periodu između 972. i 1039. godine, najvjerovatnije u dolini rijeke Molna, danas na teritoriji Koruške u Austriji.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Svoj naziv su dobili po okrugu Frajsing zbog toga što su ih Bavarski bibliotekari pronašli u zbirci pergamenata koja je 1803. donijeta iz Frajsinga. Frajsing je na neke slovenske jezike (slovenski, bugarski, ruski) transkribovan kao Brižinj pa se ovi dokumenti na nekim slovenskim jezicima nazivaju i Brižinski spomenici.

Prilikom upisivanja teksta je upotrijebljena vrsta latinice koja su upotrebljavala u periodu koji je slijedio period vladavine Karla Velikog, pa se stoga naziva karolinška miniskula.