Brižinski spomenici
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Brižinski spomenici (Frajsinški spomenici) su najstariji sačuvani pisani dokumenti pisani latinicom na nekom od slovenskih jezika. Napisani su na staroslovenskom jeziku i često se ističu kao primjer panonsko-slovenačke redakcije staroslovenskog jezika. Nastali su u periodu između 972. i 1039. godine, najvjerovatnije u dolini rijeke Molna, danas na teritoriji Koruške u Austriji.
Etimologija [uredi]
Svoj naziv su dobili po okrugu Frajsing zbog toga što su ih Bavarski bibliotekari pronašli u zbirci pergamenata koja je 1803. donijeta iz Frajsinga. Frajsing je na neke slovenske jezike (slovenački, bugarski, ruski) transkribovan kao Brižinj pa se ovi dokumenti na nekim slovenskim jezicima nazivaju i Brižinski spomenici.
Prilikom upisivanja teksta je upotrijebljena vrsta latinice koja su upotrebljavala u periodu koji je slijedio period vladavine Karla Velikog, pa se stoga naziva karolinška miniskula.
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
