Brijuni

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Brioni)
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Brijuni, 2006.
Brioni, 2006.
Brijuni, 2006.

Brijuni ili Brioni su ostrva u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalaze se nekoliko kilometara zapadno od istarske obale, nasuprot mjesta Fažana, te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 36,3 km kvadratna. Dva najveća ostrva su Veliki Brijun 7 km2 i Mali Brijun 1,7 km2.

Historija[uredi | uredi izvor]

Brijuni imaju bogatu historiju i prvi ljudi koji su naselili Brione su ilirsko pleme Histri (oko 1000. p. n. e.), nakon kojih su došli Kelti i Rimljani i u VI. vijeku Slaveni.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Na Brijunima postoje mnogi kulturno-historijski ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz I.-II. vj. i rimske terme, Venerin hram, bizantski kastrum, bazilika Sv. Marije iz V.-VI. vijeka, crkva Sv.Germana iz XV. vijeka. Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, historiji, raznovrsnoj flori i fauni, zbog čega Brione zovu "raj na Zemlji", Brijuni su 27.10.1983. godine proglašeni nacionalnim parkom i omiljena su turistička destinacija.


Slavni gosti[uredi | uredi izvor]

Brionsko otočje je odavno bilo i ostalo sinonim za glamur. Još početkom 20. stoljeća tu su se odmarali austrijski nadvojvoda Franjo Ferdinand, slikar Gustav Klimt, kompozitor Richard Strauss, književnici George Bernard Shaw i Thomas Mann. No, pravi procvat otočje je doživjelo 1950-ih godina, u vrijeme Maršala Tita. Statistika kaže da je Josip Broz na Brionima ugostio 90 predsjednika iz 60 zemalja.

Osim što je s egipatskim predsjednikom Nasserom i indijskim predsjednikom vlade Nehruom potpisao Brionsku deklaraciju, ugostio je i francuskog predsjednika de Gaullea, njemačkog kancelara Brandta, vođu SSSR-a Brežnjeva, britanskog državnika Churchilla, predsjednika SSSR-a Hruščova, egipatskog predsjednika Sadata, iračkog predsjednika Sadama Huseina, kubanskog predsjednika Fidela Castra... Bile su tu i filmske zvijezde, a među najsjajnije se ubrajaju: Sophia Loren, Richard Burton, te Angelina Jolie u novije vrijeme.


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: