Brijuni

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Brioni)
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Brijuni, 2006.
Brioni, 2006.
Brijuni, 2006.

Brijuni ili Brioni su ostrva u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalaze se nekoliko kilometara zapadno od istarske obale, nasuprot mjesta Fažana, te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 36,3 km kvadratna. Dva najveća ostrva su Veliki Brijun 7 km2 i Mali Brijun 1,7 km2.

Historija[uredi | uredi izvor]

Brijuni imaju bogatu historiju i prvi ljudi koji su naselili Brione su ilirsko pleme Histri (oko 1000. p. n. e.), nakon kojih su došli Kelti i Rimljani i u VI. vijeku Slaveni.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Na Brijunima postoje mnogi kulturno-historijski ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz I.-II. vj. i rimske terme, Venerin hram, bizantski kastrum, bazilika Sv. Marije iz V.-VI. vijeka, crkva Sv.Germana iz XV. vijeka. Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, historiji, raznovrsnoj flori i fauni, zbog čega Brione zovu "raj na Zemlji", Brijuni su 27.10.1983. godine proglašeni nacionalnim parkom i omiljena su turistička destinacija.


Slavni gosti[uredi | uredi izvor]

Brionsko otočje je odavno bilo i ostalo sinonim za glamur. Još početkom 20. stoljeća tu su se odmarali austrijski nadvojvoda Franjo Ferdinand, slikar Gustav Klimt, kompozitor Richard Strauss, književnici George Bernard Shaw i Thomas Mann. No, pravi procvat otočje je doživjelo 1950-ih godina, u vrijeme Maršala Tita. Statistika kaže da je Josip Broz na Brionima ugostio 90 predsjednika iz 60 zemalja.

Osim što je s egipatskim predsjednikom Nasserom i indijskim predsjednikom vlade Nehruom potpisao Brionsku deklaraciju, ugostio je i francuskog predsjednika de Gaullea, njemačkog kancelara Brandta, vođu SSSR-a Brežnjeva, britanskog državnika Churchilla, predsjednika SSSR-a Hruščova, egipatskog predsjednika Sadata, iračkog predsjednika Sadama Huseina, kubanskog predsjednika Fidela Castra... Bile su tu i filmske zvijezde, a među najsjajnije se ubrajaju: Sophia Loren, Richard Burton, te Angelina Jolie u novije vrijeme.


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: