Caulerpa taxifolia
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
 |
|
 Caulerpa taxifolia |
|
| Sistematika | |
|---|---|
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Chlorophyta |
| Klasa | Bryopsidophyceae |
| Red | Bryopsidales |
| Porodica | Caulerpaceae |
| Rod | Caulerpa |
| Vrsta | C. taxifolia |
| Dvojno ime | |
| Caulerpa taxifolia (M. Vahl) C. Agardh, 1817 |
|
Caulerpa taxifolia je vrsta morske trave, odnosno alge, iz roda Caulerpa. Porijeklom je iz Indijskog oceana. Alga ima stabljiku koja se širi horizontalno iznad morskog dna, a iz ove stabljike rastu okomito paprati, čiji su listovi ravni poput tise, od koje dakle vrsta dobija ime "taxifolia" (rod tise je "Taxus"). Alga stvara veliku količinu otrovne kemikalije štetne za ribe i druge grabežljivce, za razliku od drugih biljaka koje proizvode različite štetne tvari ali u manjim količinama.
To je jedna od dvije alge na popisu svjetskih 100 najgorih invazivnih vrsta prikupljenih u IUCN.
Još se ne zna način na koji je dospjela u Jadransko more, ali se zna da je u Sredozemno more puštena iz Okeanografskog muzeja u Monaku. U Hrvatskom podmorju prvi je put pronađena u okolini Hvara, a poslije i uz ostrva Rab i Krk. Prozvana je i algom ubicom jer na mjesto gdje se prihvati za podlogu stvara gusti sklop. Osobine alge caulerpe u Sredozemlju su drugačije od one u tropima: preživljava i na 7 °C, raste i do 15 cm, otrovnija je itd. Otrovne tvari koje ona luči smrtonosno djeluju na druge alge i manje morske organizme. S obzirom da smrtonosno djeluje na alge kao prvu kariku u hranidbenom lancu to dovodi do ugibanja i ostalih članova hranidbene piramide. Caulerpa se prenosi sidrima, sidrenim lancima i mrežama stoga je na mjestima gdje je ona rasprostranjena potrebno spriječiti ribolov i sidrenje brodova. Zato što se caulerpa razmnožava vegetativno uspješno se uklanja čupanjem, crnom folijom (postupak pri kojem se alga prekriva crnom folijom da bi joj se spriječio dolazak sunčeve svjetlosti koja joj je prijeko potrebna za fotosintezu, a samim time i za život. To dovodi do njenog ugibanja) i australijskim pužem (to je puž koji obitava u australijskim morima), a kojem je alga caulerpa hrana. Taj se eksperiment provodi u Francuskoj.
Nedovršeni članak Caulerpa taxifolia koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
