Crkveni raskol

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Merge-sub-arrows 2.svg Ovaj članak ima dvojnika. Članak „Veliki kršćanski raskol“ se također bavi ovom temom.
Potrebno je objediniti tekstove u jedan kvalitetan članak. Ako smatrate da ste sposobni uraditi taj posao, napravite adekvatne izmjene.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Regionalne religije za vrijeme crkvenog raskola (1054):      Pravoslavna crkva      Katolička Crkva      Bogumili

Crkveni raskol na Istočnu i Zapadnu Crkvu dogodio se 1054. godine za Pape Leona IX.

Povodi koji su rezultirali ovim događajem sežu u vijekove koja su prethodili. Rimski car Konstantin Veliki prebacuje sjedište carstva u Byzantion 330. g. (u balkanskim krajevima poznat i kao Carigarad). 395. g. označava konačnu podjelu Rimskoga Carstva na dva dijela kada car još uvijek jedinstvenoga carstva Teodozije I daruje svojim sinovima Arkadiju-Istok,a Honoriju-Zapad. Zapadni dio carstva će u relativno kratko historijsko vrijeme nestati (150 godina) pod najezdom raznoraznih naroda iz potlačenih rimskih provincija. Istočni dio je postao "pandan" nekadašnjem moćnom carstvu. Pokušaji revitalizacije "staroga" su postali bezuspješni naročito za vrijeme Justinijana I koji je uspio vratiti mnoge provincije pod "orlovski plašt". Carstvo je nakon toga potresla velika epidemija koja je desetkovala stanovništvo slično srednjovjekovnoj kugi. Uzroci raskola između "zapadne" i "istočne" crkve leže upravo u ovim antičkim korijenima. Zapadno Rimsko Carstvo ili ono koje je neko preuzeo kao takvo oslanjalo se na latinski jezik i njega je uvijek stavljalo u prvi plan radi lakše manipulacije vjernicima odnosno ostatcima ostataka nekadašnjeg carstva. Carigrad je uveo narodne jezike u neke svoje regije, ali je međutim u druge vršio nasilno pokrštavanje i grčku doktrinu kao svemoguću što je rezultiralo pobunom Arapa i osvajanjem Bliskog Istoka. Napadi muslimana na Evropu i tzv. Džihad (sveti rat) nikako nisu odvojeni događaji od crkvenog raskola 1054.g.


Religious syms.svg Nedovršeni članak Crkveni raskol koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.