Crnogorski jezik
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| crnogorski jezik crnogorski |
|
| Države govorenja: |
Crna Gora (136,500) |
| Regije govorenja: |
Balkan |
| Broj govornika: | 136,500 hiljada |
| Rang: | nije u prvih 100 |
| Jezična porodica: | indoevropski slavenski |
| Službeni status | |
| Služben u: | Crna Gora |
| Regulatori: | --- |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | - |
| ISO 639-2: | - |
| SIL | - |
| Vidi također: Jezik | Spisak jezika | |
Crnogorski jezik je južno-slavenski jezik prevenstveno u upotrebi u Crnoj Gori. Prema posljednjem crnogorskom popisu iz 2003. godine, 22% stanovništva se izjasnilo da govori crnogorski jezik.[1]
Crnogorski jezik je službeni jezik Crne Gore od donošenja prvog ustava samostalne Crne Gore 22. oktobra 2007 [2].
Sadržaj |
[uredi] Odlike
Izvorni crnogorski jezik se po nekim jezikoslovcima (Vojislav Nikčević) mnogo više razlikuje od ostalih srodnih južnoslavenskih jezika - naprimjer, bosanskog, srpskog i hrvatskog (spomenimo samo specifične glasove Ś, Ź, DZ koje su u Slavena, izrazitije zastupljene još u poljskom jeziku).
Crnogorski jezik karakteriše deklinacija u šest padeža za razliku od bosanskih sedam (Crnogorci umjesto lokativa uporabljavaju akuzativ).
[uredi] Primjeri
Radi ilustracije navodimo par rečenica na izvornom crnogorskom jeziku s prijevodom na bosanski:
"Śastanak je dura' tri ure." (Ś=Sj)
U prijevodu na bosanski rečenica glasi:
"Sastanak je trajao tri sata."
"Bidzin iźede koźetinu iz brondzina." (ź=zj)
U prijevodu na bosanski je:
"Pas pojede kozije meso iz bronzane posude."
"Metni kušin i lencun u koćetu."
Prijevod na bosanski:
"Stavi jastuk i čaršaf u krevet."
"Uljezi u kužinu i iz pašade uzmi pirun, uzmi pjat i metni ih na taulin."
Prijevod na bosanski:
"Uđi u kuhinju i iz escajga uzmi viljušku, uzmi tanjir i postavi ih na sto."
"Uzeo škatulu furmina i žiže ne patiše."
Prijevod na bosanski:
"Uzeo kutiju šibica i neprestano ih pali."
[uredi] Protivljenje srpskih lingvista
Postojanje Crnogorskog jezika osporavaju neki srpski lingvisti, koji smatraju jezik crnogorski jezik srpskim jezikom ijekavskog izgovora. Ovo osporavanje crnogorskog jezika je slično svoje vremenom osporvanju istih lingvista bosanskog i hrvatskog jezika.
U ovom sukobu i srpski a i crnogorski lingvisti često koriste crnogorski nacionalni ep, Gorski vijenac, kao i njegov autor Njegoš koji se predstavljaju kao srpski ili crnogorski.
Prema crnogorskim lingvistima jezik "Gorskog Vijenaca" je odlika crnogorskog jezika. Sam Gorski vijenac preveden i svako izdanje dolazi sa mini rječnikom - objašnjenjima na srpskom jeziku.[3] Prema istim lingvistima većina Crnogoraca nije potreban riječnik da bi razumjeli "Gorski Vijenac". Ovu činjenicu drže kao potrvdu o posebnosti i autohtonosti crnogorskoga jezika.
[uredi] Pisma
Službena pisma crnogorskog jezika su latinica i ćirilica.
[uredi] Reference
- ↑ Vjeroispovijest, maternji jezik i nacionalna ili etnička pripadnost prema starosti i polu – Podaci po opštinama. Zavod za statistiku Crne Gore. Postavljeno 2008-04-05.
- ↑ Ustav Crne Gore
- ↑ http://www.ni-kel.com/download/e-knjige-i---asopisi,3/detalji-gorski-vijenac---p-p--njego--,6.html
| Slavenski jezici | |||
| Istočnoslavenski | bjeloruski | staroruski † | staronovgorodski dijalekt † | ruski | istočnorusinski | starobjeloruski † | ukrajinski | ||
| Zapadnoslavenski | češki | kašupski | knaanski † | donjolužičkosrpski | zapadnorusinski | polabski † | poljski | pomorjanski † | slovački | slovinački † | gornjolužičkosrpski | ||
| Južnoslavenski | banatskobugarski | bosanski | bugarski | gradišćanskohrvatski | crkvenoslavenski | hrvatski | makedonski | moliškohrvatsko narječje | crnogorski | starocrkvenoslavenski † | srpski | srpskohrvatski jezik † | slavenski (Grčka) | slovenski | ||
| Ostali | praslavenski † | russenorsk † | slavenosrpski † | ||
| †Izumrli jezici | |||
