Crvena stijena (Crna Gora)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Crvena stijena je arheološko nalazište iz doba paleolita, koje se nalazi nedaleko od sela Petrovići (općina Nikšić), blizu granice Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Pećina je otkrivena 1954. godine i smatra se nalazištem sa najdebljim kulturnim slojem (od musterijena do bronzanog doba), najbogatijom stratigrafskom raslojenošću na Balkanskom poluostrvu i izuzetno očuvanim ostacima materijalne kulture, koji pružaju dobar uvid u razvoj paleolitskih kultura.[1] Arheološka istraživanja prahistorijskog lokaliteta Crvena stijena nastavljena su i u XXI vijeku, u okviru međunarodne saradnje Narodnog muzeja Crne Gore i Univerziteta u Minesoti, USA, kroz projekat „Putevi kontinuiteta“.[2] Na projektu radi veliki broj specijalista istraživača iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Izraela, Italije, Španije, Srbije, Hrvatske i Crne Gore koji se bave fizičko - hemijskim analizama, arheozologijom, mikromorfologijom, sedimentologijom, arheomageitizmom, C14 datovanjem, kripto tefrom, istraživanjem drevnog DNK.

Položaj i veličina[uredi | uredi izvor]

To je plitka pećina, tipa okapina. Nalazi se na lijevoj obali Trebišnjice, sada Bilećkog jezera, 700 m iznad nivoa mora. Ulaz joj je širok oko 24 metra, a dubina do zadnjeg zida iznosi 15 metara.

Rezultati istraživanja[uredi | uredi izvor]

Crvena stijena je bila naseljena još u paleolitu, kao i kasnije, u doba mezolita, neolita (keramika Impresso, Danilske i Kakanjske kulture) i bronzanog doba.[3] Najstariji kameni artefakti su stari oko 180.000 godina, a nalazi o postojanju pračovjeka preko 100.000 godina. Rezultati dobijeni u istraživanjima pokazali su postojanje 31 kulturnog sloja. Razna oruđa (diskovi, rezači, šiljci, strugači itd.) većinom su pravljena od kamena, a manje od kosti i roga. Naseljavanje ljudi teklo je u nekoliko etapa. Zajednice koje su nastanjivale Crvenu stijenu, su se bavile lovom i ribolovom, živjele polunomadskim životom i kretale su se u hordama. U najdubljim slojevima otkriveni su ostaci pećinskog medvjeda, ali ne i hominida.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]