Cunami

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Cunami koji je pogodio Male, Maldivi 26. decembra 2004.

Cunami ili Tsunami su dugi valovi uzrokovani tektonskim pomicanjem ploča morskog dna, odnosno podmorskim potresima. Naziv potječe iz japanskog jezika te znači "val u luci". Često ih se pogrešno naziva plimnim valovima, no nemaju nikakve veze s plimnim oscilacijama. U blizini epicentra visina potresnih valova može biti izuzetno visoka. S udaljavanjem od epicentra, te prilikom putovanja u dubokim okeanskim zaravnima, cunami ima male amplitude no putuje velikim brzinama, u prosjeku oko 700 km/h. Naime, dugi valovi putuju brzinom c koja iznosi:

c =

gdje je g ubrzanje sile teže, a H dubina mora.

Približavajući se obali, oni se usporavaju te se, zbog sačuvanja mase, uzdižu ovisno o smanjenju dubine mora. Dolaskom na obalu njihove visine mogu poprimiti izvanredne vrijednosti. Uobičajeni periodi cunamija iznose od 10 do 60 min, a ovisan je o prostorno-vremenskim karakteristikama pomicanja morskog dna u zoni epicentra.

Cunami u Indijskom okeanu 2004. u Ao Nangu, provincija Krabi, Tajland
3D cunami animacija

Cunami [1][2][3][4] japanski: 津波 [5], je niz talasa u vodenom tijelu uzrokovanih pomjeranjem velike količine vode, općenito u okeanu ili velikom jezeru. Zemljotresi, vulkanske erupcije i druge podvodne eksplozije (uključujući detonacije, klizišta, odlamanje glečera, udare meteorita i druge poremećaje) iznad ili ispod vode imaju potencijal da izazovu cunami.[6] Za razliku od normalnih okeanskih talasa, koje stvara vjetar, ili plime, koji su generisani gravitacijskom silom Mjeseca i Sunca, cunami nastaje pomjeranjem vode uzrokovanog velikim događajem.

Talasi cunamija ne liče na normalne podmorske struje ili morske valove jer je njihova talasna dužina daleko veća.[7] Umjesto da izgleda kao talas koji se razbija, cunami može u početku ličiti na plimu koja se brzo diže.[8] Iz tog razloga, često se naziva plimnim talasom,[9] iako ova upotreba nije favorizovana od strane naučne zajednice jer može dati lažni utisak o uzročno-posljedičnoj vezi između plime i cunamija.[10] Cunamiji se uglavnom sastoje od niza talasa, sa periodima u rasponu od minuta do sati, koji stižu u takozvanom "paketu talasa".[11] Visine talasa u desetinama metara se mogu generisati velikim događajima. Iako je utjecaj cunamija ograničen na obalna područja, njihova destruktivna moć može biti ogromna i mogu utjecati na čitave okeanske basene. Cunami u Indijskom okeanu 2004. godine bio je među najsmrtonosnijim prirodnim katastrofama u ljudskoj historiji, sa najmanje 230.000 poginulih ili nestalih ljudi u 14 zemalja koje graniče sa Indijskim okeanom.

Starogrčki istoričar Tukidid sugerisao je u svojoj Historiji Peloponeskog rata iz 5. vijeka prije nove ere da su cunamiji bili povezani sa podmorskim zemljotresima,[12][13] ali je razumijevanje cunamija ostalo slabo sve do 20. vijeka, i mnogo toga ostaje nepoznato. Glavna područja trenutnog istraživanja uključuju utvrđivanje zašto neki veliki potresi ne stvaraju cunamije, dok drugi manji čine. Ovo istraživanje koje je u toku osmišljeno je da pomogne u preciznom predviđanju prolaska cunamija preko okeana, kao i načina na koji talasi cunamija utiču na obalu.

Terminologija[uredi | uredi izvor]

Tsunami[uredi | uredi izvor]

Izraz "cunami" je pozajmljenica iz japanskog tsunami津波, što znači "lučki talas." .

Plimski talas[uredi | uredi izvor]

Posljedice cunamija u Acehu, Indonezija, decembar 2004.

Cunamiji se ponekad nazivaju plimnim talasima.[14] Ovaj nekada popularan izraz potiče od najčešće pojave cunamija, a to je pojava izuzetno velikog plimnog talasa. I cunami i plime stvaraju valove vode koji se kreću u unutrašnjost, ali u slučaju cunamija, kretanje vode u unutrašnjosti može biti mnogo veće, ostavljajući utisak nevjerovatno visoke i snažne plime. Posljednjih godina, izraz "plimni val" je izgubio naklonost, posebno u naučnoj zajednici, jer uzroci cunamija nemaju nikakve veze sa uzrocima plime i oseke, koje nastaju gravitacijskim privlačenjem Mjeseca i Sunca, a ne pomicanje vode. Iako značenja "plime" uključuju "ličenje"[15] ili "imajući oblik ili karakter" [16] plime i oseke, geolozi i okeanografi ne ohrabruju upotrebu izraza plimni talas .

U epizodi TV kriminalističke emisije Hawaii Five-O iz 1969. pod nazivom "Forty Feet High and It Kills!" korišteni su termini "cunami" i "plimni talas" naizmjenično.[17]

Seizmički morski talas[uredi | uredi izvor]

Termin seizmički morski talas također se koristi za označavanje fenomena jer talasi najčešće nastaju seizmičkom aktivnošću kao što su potresi.[18] Prije porasta upotrebe termina tsunami na engleskom, naučnici su općenito ohrabrivali korištenje izraza seizmički morski val, a ne plimni talas. Međutim, poput tsunamija, seizmički morski val nije sasvim tačan izraz, jer sile koje nisu potresi – uključujući podvodna klizišta, vulkanske erupcije, podvodne eksplozije, kopno ili led koji se spuštaju u okean, udare meteorita i vrijeme kada se mijenja atmosferski pritisak vrlo brzo - može generisati takve valove istiskivanjem vode.[19][20]

Uzroci[uredi | uredi izvor]

Glavni mehanizam stvaranja cunamija je pomicanje znatne količine vode ili poremećaj mora.[21] Ovo pomicanje vode obično je uzrokovano potresima,[22][23][24] ali se također može pripisati klizištima, vulkanskim erupcijama, teljenjem glečera ili rjeđe meteoritima i nuklearnim testovima.[25][26] Međutim, raspravlja se o mogućnosti da meteorit izazove cunami.[27]

Fusnote[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Wells, John C. (1990). Longman pronunciation dictionary. Harlow, England: Longman. str. 736. ISBN 978-0-582-05383-0. Entry: "tsunami"
  2. ^ "tsunami". Macmillan Dictionary. Pristupljeno 23. 11. 2018.
  3. ^ "tsunami". Merriam-Webster Dictionary.
  4. ^ "tsunami". Longman Dictionary of Contemporary English. Longman. Pristupljeno 19. 8. 2019.
  5. ^ "Tsunami Terminology". NOAA. Arhivirano s originala, 25. 2. 2011. Pristupljeno 15. 7. 2010.
  6. ^ Barbara Ferreira (17. 4. 2011). "When icebergs capsize, tsunamis may ensue". Nature. Arhivirano s originala, 4. 11. 2011. Pristupljeno 27. 4. 2011.
  7. ^ "NASA Finds Japan Tsunami Waves Merged, Doubling Power". Jet Propulsion Laboratory. Pristupljeno 3. 11. 2016.
  8. ^ "Tsunami 101". University of Washington. Pristupljeno 1. 12. 2018.
  9. ^ "Definition of Tidal Wave".
  10. ^ "What does "tsunami" mean?". Earth and Space Sciences, University of Washington. Pristupljeno 1. 12. 2018.
  11. ^ Fradin, Judith Bloom and Dennis Brindell (2008). Witness to Disaster: Tsunamis. Witness to Disaster. Washington, D.C.: National Geographic Society. str. 42–43. Arhivirano s originala, 6. 4. 2012.
  12. ^ Thucydides: “A History of the Peloponnesian War”, 3.89.1–4
  13. ^ Smid, T. C. (april 1970). 'Tsunamis' in Greek Literature. Greece & Rome. 17 (2nd izd.). str. 100–104.
  14. ^ "Definition of Tidal Wave". Pristupljeno 3. 11. 2016.
  15. ^ "Definition of tidal | Dictionary.com". www.dictionary.com (jezik: engleski). Pristupljeno 9. 6. 2023.
  16. ^ -al. (n.d.). Dictionary.com Unabridged (v 1.1). Retrieved November 11, 2008, Dictionary.reference.com
  17. ^ "Forty Feet High and It Kills!" Hawaii Five-O. Writ. Robert C. Dennis and Edward J. Lakso. Dir. Michael O'Herlihy. CBS, 8 Oct. 1969. Television.
  18. ^ "Seismic Sea Wave – Tsunami Glossary". Pristupljeno 3. 11. 2016.
  19. ^ "tsunamis". Pristupljeno 3. 11. 2016.
  20. ^ postcode=3001, corporateName=Bureau of Meteorology; address=GPO Box 1289, Melbourne, Victoria, Australia. "Joint Australian Tsunami Warning Centre". Pristupljeno 3. 11. 2016.
  21. ^ Haugen, K; Lovholt, F; Harbitz, C (2005). "Fundamental mechanisms for tsunami generation by submarine mass flows in idealised geometries". Marine and Petroleum Geology. 22 (1–2): 209–217. doi:10.1016/j.marpetgeo.2004.10.016.
  22. ^ "Tsunami Locations & Occurrences". National Weather Service. Pristupljeno 16. 1. 2022.
  23. ^ Krieger, Lisa M. (15. 1. 2022). "Volcanic tsunamis: Why they are so difficult to predict". The Mercury News. Pristupljeno 16. 1. 2022.
  24. ^ "Tsunamis". National Geographic. Pristupljeno 16. 1. 2022.
  25. ^ Margaritondo, G (2005). "Explaining the physics of tsunamis to undergraduate and non-physics students" (PDF). European Journal of Physics. 26 (3): 401–407. Bibcode:2005EJPh...26..401M. doi:10.1088/0143-0807/26/3/007. Arhivirano s originala (PDF), 19. 2. 2019.
  26. ^ Voit, S.S (1987). "Tsunamis". Annual Review of Fluid Mechanics. 19 (1): 217–236. Bibcode:1987AnRFM..19..217V. doi:10.1146/annurev.fl.19.010187.001245.
  27. ^ Tia Ghose (2014). "Are Ocean Asteroid Impacts Really a Serious Threat?".

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]