Déjà vu

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.

Déjà vu (franc. "već viđeno"), déjà vu doživljaj ili déjà vu pojava, označava psihološku pojavu koja se izražava u smislu da se nova situacija već dogodila, viđena ili u snu doživljena. Termin je stvorio francuski filozof, parapsiholog i promotor Esperanta, Emile Boirac.

Uzroci[uredi | uredi izvor]

Javlja se kod zdravih ljudi ponekad spontano ili u stanju iscrpljenosti ili kod otrovanih (osobito neurotoksinima kao alkoholom ili halucinogenim drogama). Može biti posljedica neuroze, psihoze ili organskog poremećaja mozga, osobito temporalnog režnja.

Doživljaj je izuzetno teško provocirati, te i istraživati u laboratorijskim uslovima. Trenutna istraživanja prvenstveno se fokusiraju na studije anomalija pamćenja, s obzirom da je fenomen "već viđenog" vrlo izvjesno rezultat preklapanja neuroloških sistema za kratkotrajno i za dugotrajno pamćenje. Sa druge strane, moguće je da isti provociraju i pojedini lijekovi, ali o istome još uvijek ne postoji dovoljan broj istraživanja.

Teorije[uredi | uredi izvor]

Dugo vremena ovaj se jeziv osjet pripisivao svačemu, od paranormalnih smetnji do neuroloških poremećaja. Međutim, posljednjih godina, kako se sve više znanstvenika počelo baviti tim fenomenom, proširile su se brojne teorije o déjà vu-ju koje sugeriraju da se ne radi samo o zastoju u memorijskom sustavu našeg mozga. Izvještaj psihologice s Colorado State University, Anne M. Cleary, objavljen u Current Directions in Psychological Science, časopisu Društva psihološke nauke, opisuje otkrića o déjà vu-ju, uključujući brojne sličnosti između déjà vu-ja i našeg shvaćanja ljudskog pamćenja prepoznavanjem.

Pamćenje prepoznavanjem tip je pamćenja koji nam omogućava da shvatimo kako smo ono što trenutno doživljavamo već bili doživjeli prije, kao primjerice kad prepoznamo prijatelja na ulici ili čujemo poznatu pjesmu na radiju. Mozak fluktuira između dva različita tipa pamćenja prepoznavanjem: prisjećanja i upoznatosti. Prepoznavanje temeljeno na prisjećanju događa se kad možemo tačno odrediti slučaj kad se trenutna situacija već dogodila u prošlosti. Sa druge strane, kod prepoznavanja temeljenog na upoznatosti, događa se da nam se naša trenutna situacija čini poznata, ali ne sjećamo se kad se tačno dogodila u prošlosti. Primjerice, vidimo poznatog čovjeka u trgovini, ali jednostavno se ne možemo sjetiti odakle ga znamo. Za déjà vu se vjeruje da je primjer prepoznavanja temeljenog na upoznatosti – tokom déjà vu-ja uvjereni smo da prepoznajemo situaciju, ali nismo sigurni zašto.

Literatura, izvori sa en wiki[uredi | uredi izvor]

Berrios, G.E. (1995). "Déjà vu and other disorders of memory during the nineteenth century". Comprehensive Psychiatry 36: 123–129.

  • Titchener, E. B. (1928). A textbook of psychology. New York: Macmillan
  • "The Meaning of Déjà Vu", Eli Marcovitz, M.D. (1952). Psychoanalytic Quarterly, vol. 21, pages: 481-489
  • The déjà vu experience, Alan S. Brown, Psychology Press, (2004), ISBN 0-203-48544-0, Introduction, page 1
  • a b Brown, Alan S. (2004). The Déjà Vu Experience. Psychology Press. ISBN 1-84169-075-9.
  • http://www.neurologychannel.com/seizures/types.shtml Neurology Channel
  • http://people.howstuffworks.com/question657.htm Howstuffworks "What is déjà vu?"
  • Taiminen, T.; Jääskeläinen, S. (2001). "Intense and recurrent déjà vu experiences related to amantadine and phenylpropanolamine in a healthy male". Journal of Clinical Neuroscience 8 (5): 460–462. doi:10.1054/jocn.2000.0810. PMID 11535020. edit
  • Bancaud, J.; Brunet-Bourgin; Chauvel; Halgren (1994). "Anatomical origin of déjà vu and vivid 'memories' in human temporal lobe epilepsy". Brain : a journal of neurology 117 (1): 71–90. PMID 8149215. edit
  • a b Cleary, Anne M. (2008). "Recognition memory, familiarity and déjà vu experiences". Current Directions in Psychological Science 17 (5): 353–357. doi:10.1111/j.1467-8721.2008.00605.x.
  • Banister H, Zangwill OL (1941). "Experimentally induced olfactory paramnesia". British Journal of Psychology 32: 155–175.
  • Banister H, Zangwill OL (1941). "Experimentally induced visual paramnesias". British Journal of Psychology 32: 30–51.
  • Fisher, J. (1984). The case for reincarnation. New York: Bantam Books.
  • Stevenson, I. (1987). Children who remember past lives. Charlottesville, VA: University Press of Virginia.
  • Anthony Peake Is There Life After Death? The Extraordinary Science of What Happens When We Die Arcturus Publishing Limited, 2012 ISBN 1-84837-299-X
  • http://www.timesonline.co.uk/article/0,,6-2282789,00.html Ahuja, Anjana (2006-07-24). "Doctor, I've got this little lump on my arm . . . Relax, that tells me everything". London: Times Online. Retrieved 2010-05-01.
  • Grinnel, Renée (2008), Déjà Entendu, PsychCentral, pristup 04-10-2011
  • http://www.nevdgp.org.au/files/programsupport/mentalhealth/Mental%20State%20Exam%20-%20form.pdf?PHPSESSID=aebebbe47bf4cfb4119bc939249f47aa Mental Status Examination Rapid Record Form
  • http://www.ibras.dk/montypython/episode16.htm "Monty Python's Flying Circus: Just the Words - Episode 16". Ibras.dk. Retrieved 2012-03-23.
  • http://www.imdb.com/title/tt0539356/

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]