Džuma-namaz

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Džuma-namaz (arapski: جمعة ) muslimanska je molitva petkom. Isključivo se obavlja u džematu, i to umjesto podne-namaza. Osoba koja klanja džuma-namaz nije obavezna klanjati podne-namaz tog dana.

Vrijeme džuma-namaza[uredi | uredi izvor]

Džuma-namaz počinje u isto vrijeme kad bi počeo podne-namaz. S ovim se slažu svi veći islamski pravci. Bosanskohercegovačka ulema, u skladu sa šerijatom, odlučila je da se džuma-namaz u svim džamijama klanja u unaprijed dogovorenom terminu, i to u 12:00 sati po zimskom ili u 13:00 sati po ljetnom računanju vremena.

Način obavljanja namaza[uredi | uredi izvor]

Džuma-namaz se sastoji od dva dijela: molitve (namaza u općem smislu) i hutbe. Imam prvo održi hutbu, a potom se obavi molitva. Prije hutbe se prouči unutrašnji ezan, a prije molitve ikamet.

Ono što je također karakteristično za džumu jeste to da postoje dva ezana, tzv. vanjski i unutrašnji ezan. Prvobitno je postojao samo unutrašnji ezan, koji se učio u džamiji, no halifa Osman ibn Affan uveo je i vanjski ezan, s munare, jer je zapazio smanjenje broja vjernika, pa je pokušao na taj način privući ljude kojima je bila važnija trgovina nego vjerska obaveza.

Hutba[uredi | uredi izvor]

Hutba prethodi molitvi. Tom prilikom imam se popne na minber (malo uzvišenje u džamiji, pozicionirano desno u odnosu na mihrab) i s njega drži govor. Govor se drži stojeći i u njemu je zahvala Allahu, šehadet, salavat na Poslanika s. a. w. s., jedan ajet ili čitava sura iz Kur'ana, te na kraju dova. Sunnet je da budu dva dijela, između kojih imam obično malo sjedne. Također, u nearapskim zemljama hutba se podijeli na hutbu na arapskom i hutbu na lokalnom jeziku.

Sadržaj hutbe može biti o vjerskim ili o općim temama koje interesiraju zajednicu vjernika, uključujući i politiku.

Molitva[uredi | uredi izvor]

Sama molitva je dvorekatna, kao sabah-namaz. Klanja se isključivo u džematu na isti način kao i sabah-namaz.

Obaveza džuma-namaza[uredi | uredi izvor]

Vjerska je obaveza klanjati džuma-namaz svim vjernicima muškarcima koji moraju ispuniti sljedeće uvjete: da su slobodni (da nisu robovi ili zarobljenici), da su u svom gradu, da su zdravi, da su sigurni od napada, da nisu slijepi ili slabovidni i da su sposobni hodati. Dakle, prema tome, ukoliko osoba ne ispunjava neki od ovih uvjeta, ili ako je žena, onda nije obavezna klanjati džuma-namaz, ali tada ostaje obaveza klanjanja podne-namaza, ali ne u džematu. Prema islamskim učenjacima, preporučljivo je za ženu da, ukoliko je ne sprečavaju neke druge obaveze, ipak obavi džuma-namaz.

Značaj džuma-namaza[uredi | uredi izvor]

Za vjernike džuma-namaz ima ogroman značaj. Smatra se da se brišu grijesi počinjeni između dvije džume onome ko na iskren i ispravan način obavi te molitve. Sam značaj petka kao dana u islamskom svijetu je ogroman. U taj dan je, prema njihovom vjerovanju, stvoren Adem a. s., u taj dan je uveden i izveden iz Dženneta, a također vjeruju da će Sudnji dan biti u petak.

Slaganje islamskih pravaca[uredi | uredi izvor]

Većina islamskih pravaca koji obuhvataju najveće zajednice sunitskih i šiitskih vjernika slažu se u važnosti džuma-namaza i u njegovom prakticiranju. Međutim, u arapskim zemljama je, za razliku od Bosne i Hercegovine i ostalih južnoslavenskih zemalja, hutba petkom vrijeme kada se iznose razni politički stavovi i opcije, te opća pitanja koja interesiraju čitavu zajednicu muslimana, ali i pitanja koja interesiraju samo tu lokalnu zajednicu. Tako je, npr., Iranska revolucija počela okupljanjem vjernika na džuma-namazu.