Dabog

Razlikovati: Dažbog.

Dabog
Značaj	Bog zemlje
Mitologija	Slavenska mitologija

Dabog ili Dajbog je u južnoslavenskoj slavenskoj mitologiji, mitologizirani lik zemaljskog cara (car na zemlji) koji se pojavljuje u dvije srpske bajke. Često se ime Daboga, poistovjećuje sa imenom Dažboga, staroslavenskog boga davanja i obilja. Vatroslav Jagić, hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije i najznačajniji svjetski slavist iz druge polovine 19. stoljeća je u njemačkom časopisu, (čiji je i bio urednik), analizirao problem poistovjećivanja Dažboga i Daboga. Dažbog kao staroslavenski bog Sunca, spominje se u staroruskom epskom djelu Slovo o Igorovom pohodu, zatim, Hipatijski ljetopis, odjeljak pod 1114. godinom, i u Nestorovoj hronici. U vrijeme kada je počeo vladati ruski knez Vladimir I Svjatoslavič, (vladao od 960-1015 godine) podigao je u Kijevu idole na brdu: Perunu, Dažbogu, Horsu i Stribogu, 980 godine. Osim toga Dažbog se spominje u Moskovskim arhivskim spisima, tačnije u Malalasovom ljetopisu u kome se "sunce naziva Dažbog", a "Dažbog je sin Svarogov". Za razliku od Dažboga, koji se spominje u nabrojanim ljetopisima i hronikama, a prema izvorima Vatroslav Jagića, Dabog se spominje samo u dvije narodne srpske bajke: Iz priča o stvaranju svijeta i Priča o Dabogu, koje je prije 150 godina zapisao srpski sveštenik Živojin Radonjić iz Lojnica, 1866. u Мačvanskom okrugu, Srbija. Ove srpske bajke su objavljene i na ruskom jeziku,a priča ovako opisuje Daboga:

Bio Dabog car na zemlji, a gospod Bog na nebesima. Pa se pogode: grešne duše ljudi idu Dabogu, a pravedne duše gospodu Bogu na nebesa. То je tako dugo trajalo. Dok se Gospodu Bogu ražali što Dabog mnogo preko mjere duša proždire, on stane misliti kako bi silu Dabogovu ukratio. Da ga ubije nije mogao jer je Dabog, Bože prosti bio silan kao i gospod bog na nebesima, a nije mogao niti je bilo potrebe pogodbu pokvariti. Na kraju pošalje svetog Tomu k Dabogu da ga iskuša: čime bi mu se mogla sila uskratiti: Sveti Toma siđe na zemlju k Dabogu, i jednako ga je kušao dok ga nije iskušao: da se njegova sila nikako uskratiti ne može, jer su se tako dva cara dogovorila; nego aki bi se u Gospoda Boga sin rodio, on bi mogao potražiti svoju očevinu, Kako to čuje sveti Toma se digne, te Gospodu Bogu, i kaže mu sve po redu šta je čuo od Daboga. A Gospod Bog zadija sina. Kad Dabog čuje da se u Gospoda Boga zadijao i rodio sin, i da već ide po svoju očevinu, a od teške jarosti zine da mu se jedna viličetina vukla po zemlji, a drugom u nebo dodirao, ne bi li sina Božijeg proždro. Ali mu sin božiji ne dade ni danuti, nego ga udari kopljem u donju vilicu i uspravi koplje te mu se i gornja vilica na koplje nabode. I kako je onda sin božiji kopljem vilce razvalio, tako stoji i danas, i stajaće vjeki amin. A sve grešne duše, što ih je Dabog od pamtivjeka proždiro pokuljaju na usta i odu sa sinom Gospodu Bogu na nebesa.

Iz ove priče možemo vidjeti da je Dabog u suprotnost Bogu na nebesima. Bog je dobar, Dabog je zao. Mjestom stanovanja ovog božanstva smatrale su se visoke planine, gdje nije mogla stupiti čovjekova noga, što je odražavalo drevni kult kod Južnih Slavena (naprimjer : Bjelobog, Černobog) Također i druga priča o Dabogu je interesantna:

Gospod Bog stvorio je najprije zemlju, pa onda nebo. Ali se nekako dogodi da tu zemlju stvori veću, a nebo manje, pa ne mogne nebo da pokrije zemlju. Kad to vidi gospod Bog, zamisli se šta će i kako će. Stane pitati sve redom svoje svece: šta će, kako će. Ali ni jedan mu ne znade kazati. U to vrijeme je Dabog skupio skupštinu pa vijeća i smije se što se Gospod Bog muči. A Gospod Bog, kud će, šta će, pa pošalje pčelu da ode i padne na kapu Dabogu, da sve sasluša šta on razgovara, pa poslije njemu Gospodu Bogu sve kaže. Pčela ode i sve sasluša šta se Dabog na skupštini sa nečastivim- i budi bog sa nama i anđeli božiji- razgovara Ali kad poleti, ne dade joj se mirovati, nego zukne. Dabog skoći ,udari se rukom po koljenu i reče: “ovo је glasonoša Božiji, sve će kazati što smo razgovarali"- pa pusti jak vjetar da pčelu u letu smete, i groznu kišu da joj se krila okvase te da ne mogne uzletjeti i gospodu Bogu njegove razgovore kazati. Kad zlo vrijeme jadnu pčelicu saleti, ona kud će ,šta će, nego uteče pod struk bosiljka. A gdje će stručak bosiljka zakloniti koga od zla vremena...?! Odatle poleti i pade na topolov list, a on se stane tresti pa jadna pčela padne na zemlju. Odatle se namjeri na tamjanovo drvo pod koru, i tu se održi dok vjetar i kiša ne stanu, pa se odatle vinu gore i Gospodu Bogu pade na koljeno, a Gospod Bog uzme je na dlan i zapita je: šta je čula, gdje se za zla vremena sklonila. A ona mu odgovori: “ Čula sam gdje Dabog veli: da zna Gospod Bog, da pusti četiri vjetra da sa četiri strane zemlju stežu, neka se utolegnu doline a iskoče brda: i da pošalje četiri svoja jevanđelista da na četiri strane nebo rastežu– onda bi mu nebo poklopilo zemlju. A da ne bi malog stručka bosiljkovog i tamjanovog drveta,po topoli stradala bih ti od zla vremena. ” Gospod Bog reče joj: “ Ti si blagoslovena; bez tebe se ne moglo ni živjeti, ni umrijeti. Da je blagoslovljen i stručak bosiljka i tamjanovo drvo, bez njih se ne moglo živjeti, ni umrijeti; a topola da je prokleta, tresla se i na lijepom vremenu. ” To rekne pa pusti četiri vjetra da sa četiri strane puhanjem zemlju stežu, da iskoče brda, a utolegnu se doline, i pošalje četiri jevanšelista da na četiri strane nebo rastežu. Vjetrovi stegnu zemlju te iskoče brda i utolegnu se doline, a jevanđelisti rastegnu nebo, te tako nebo poklopi zemlju, s čega bosiljak i tamjanovo drvo ostanu blagoslovljeni, a topola prokleta i do danas.

Etimologija

Ime Dabog, kao i istočnoslavenski Dažbog, najvjerojatnije dolazi od promjene glagola "davati" s imenicom "bog" kao (bog koji daje bog koji dariva). Druga verzija, tvrdi da je veza tog imena (kao i imena Dažboga) povezana sa praslavenskim «дагъ/дажь». Isto tako sam lik Daboga i njegovi mitovi, kroz nekoliko stoljeća u kršćanskoj sredini, promijenili su svoj prvobitnim paganski oblik riječi: ali najvjerojatnije, njegov lik je ipak samo predstavljao demona. Ime Dabog je blisko imenu demona Daba, a nalazimo i sličnost sa srpskim ličnim imenima i prezimenima, kao Daba, Dabić, Dabović.

Također pogledajte

• Svarog
• Dažbog
• Hefest
• Heimdall