Decretum Gratiani

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Wiki letter w.svg Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo.
Molimo Vas da postavite linkove prema ovoj stranici sa srodnih članaka(23-02-2012)

Decretum Gratiani (oko 1140. godine) je glavno djelo Gracijana.

Gracijanovo se djelo postavlja kao razvođe. Ono je cilj jednog razdoblja, sinteza tisućljeća zakona i proučavanja crkvene stege, ali i polazna tačka za obnovu nauka i pravne prakse.

Autor Dekreta je Magister Gracijan. Ivan Gracijan, kamaldulenski monah, o njemu se jedino zna da je predavao na bolonjskom sveučilištu u prvoj polovini XII. vijeka. Svoje je djelo napisao između 1120-1140., služeći se zbirkama koje su mu bile pri ruci, a i najnovijim kanonima iz 1139. godine., a nazvao ga je Concordia discordantium canonum što u prijevodu znači „Sloga nesloženih kanona“, radi namjeravanog cilja i upotrebljene metode.

Međutim, prevladao je naziv komentatora koji su ga zvali Decretum canonum i druge predhodne kanone, ili Liber canonum zbog gotovo 4000 navedenih kanona. Njegov je trud bio odmah veoma cijenjen, a nastavili su ga njegovi učenici koji su Dekret kompletirali s nekoliko „Paleae“ (lat. u izvornom prijevodu ova riječ znači pljeva, ali ona ne dolazi od latinske riječi, nego od Gracijanovog učenika - Paukapelea), i to označava sve tekstove, koji ne potiču od Gracijana, nego od njegovih učenika. Ta je zbirka služila kao tekst za tumačenje i proučavanje na sveučilištima.

Djelo[uredi | uredi izvor]

Decretum Gratiani je podjeljen na tri dijela.

  • U prvom dijelu radi se o pravnim načelima, o raznim kanonskim izvorima te općenito o normama za klerike.
  • Drugi dio sadrži 36 Kauza Causa podjeljenih na Pitanja (Questiones) na koja autor odgovara sa obrazloženjem na temelju kanona.
  • U trećem dijelu raspravlja se o glavnim zapovijedima za kršćanski život, a napose o misi, krštenju i potvrdi, s raznim mjestima za bogoštovlje i o postu.


Gracijanov Dekret nije autentična zbirka nego je djelo privatne osobe bez službenog odobrenja od strane crkvene vlasti. Među njima ima mnogo podmetnutih i falsificiranih. Pri sastavljanju Dekreta Gracijan se služio pristupačnim zbirkama svoga vremena, a nije se mnogo trudio da ispita njihovu autentičnost nego da sastavi zbirku kanona koji su njegovo vrijeme prestavljali stegu Crkve.


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: