Difuzna radijacija Zemlje

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Gnome-edit-clear.svg Ovaj članak zahtijeva čišćenje.
Molimo Vas da pomognete u poboljšavanju članka pišući ili ispravljajući ga u enciklopedijskom stilu.


Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Vedro plavo nebo.

Difuzna radijacija Zemlje ili nebesko zračenje. Difuzna radijacija predstavlja raspršavanje (difuziju) Sunčevih zraka u oblake, vodene kapljice i kristaliće leda u raznim pravcima, pri čemu Sunčevi zraci sadržavaju svoju talasnu dužinu. Taj proces u atmosferi naziva se difuzna refleksija kojom se 16 puta više rasturaju kratkotalasni ultraljubičasti zraci u odnosu na infracrvene. Njena najveća uloga je svjetlost odnosno transformisana zračna Sunčeva energija koja se difuznom refleksijom pretvara u svjetlosnu energiju. U svom dnevnom hodu maksimumi difuzne refleksije su u prva tri sata nakon izlaska Sunca i pred zalazak Sunca kada je difuzna radijacija veća od direktnog Sunčevog zračenja . Tokom dana kada je Sunce visoko nad horizontom nebo je plavo usljed difuznog rasturanja kratkotalasnih ultraljubičastih zraka od čestice prašine. Difuzna refleksija raste sa povećanom količinom vodene pare u zraku i porastom geografske širine, npr. oko 50 do 80 ukupne radijacije tokom godine u Štokholmu otpada na difuznu radijaciju ili zračenje. Navedeno zračenje je posebno značajno kao izvor svjetlosti u višim geografskim širinama tokom zimskih mjeseci.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: